Radnici ističu kako su u i te kako svjesni teške situacije u kojoj se nalazi tvrtka, ali ipak ni po koju cijenu ne prihvaćaju nametnutog i po njima nelegalno izabranog Čondrića. No, jedan broj djelatnika Tušnice, njih dvadesetak od ukupno 105, se ne slaže sa svojim kolegama. Plašeći se za vlastitu egzistenciju, kao i egzistenciju vlastitih obitelji, oni iskazuju želju da nastave s proizvodnjom, bez obzira na to tko je direktor poduzeća. Međutim, zbog štrajka i bojkota ostalih zaposlenika tu svoju namjeru oni ne mogu ostvariti. Problem se, među ostalim, krije i u tome što su tim djelatnicima, kao i samom direktoru Čondriću, ključevi svih teških strojeva poduzeća njima postali nedostupni. Navodno, oni se nalaze u rukama sindikalista. Čondrić ističe kako je zatražio da ovaj slučaj riješe mjerodavne institucije. Frano Mioč

30.04.2008.  Ministar gospodarstva Hercegbosanske županije Vlatko Zrilić primio je predstavnike Sindikata Rudnika ugljena Tušnica, čiji su se članovi jučer ujutro okupili ispred zgrade županijske Vlade. Nakon razgovora predstavnika sindikata i ministarstva dogovoreno je da predstavnici sindikata upute Ministarstvu gospodarstva prijedlog rješenja situacije u Rudniku ugljena Tušnica u pismenoj formi, a ministar Zrilić upoznat će županijsku Vladu s prijedlogom rješenja koji su iznijeli sindikati. Predstavnici sindikata su naglasili da neće prihvatiti rješenje u kojem će direktor Rudnika ugljena Tušnica biti Goran Čondrić, kao ni članove Nadzornog odbora, a o svakom drugom rješenju, kako su istaknuli, mogu razgovarati. Nakon razgovora s ministrom gospodarstva HBŽ-a članovi sindikata mirno su prosvjedovali mimohodom ulicama grada. (a.mi.)

26.04.2008.  Kako bi se situacija oko blokade odlagališta otpada na Korićini riješila, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Stjepan Matković organizirao je sastanak kojem su nazočili načelnik livanjske općine Luka Čelan,  predstavnici sela Priluka i Kablići i županijski veterinarski inspektori. Na sastanku je dogovoreno da se lokalitet na Korićini neće više koristiti za odlaganje organskog otpada, te da će općinske službe, temeljem zahtjeva dva spomenuta sela, pronaći novu lokaciju za odlaganje  otpada životinjskog podrijetla. Ministar Matković zajedno sa županijskim veterinarskim inspektorima obišao je odlagalište otpada na Korićini, a jutros je Komisija, koju je imenovalo resorno ministarstvo, izvršila uviđaj o čemu će napraviti službeni zapisnik, na temelju kojeg će ministarstvo u dogovoru sa općinom poduzeti odgovarajuće mjere.

       U Livnu počinje digitalizacija katastarskih planova 

Jozo je rječit, plah i ubijeđen u ono što govori, spreman da sir livanjski uputi u svijet. "Nas sedam ima i mini mljekare po najvišim standardima Europe i mi smo sad spremni, kad te papire dobijemo, krenuti na bilo koje tržište. Moram kazati da su nam u tome puno pomogli Talijani s kojima tijesno surađujemo..."  Livno, dio Glamoča i Šuice, gdje ima ovaca, krava i domaćina, dobit će još pet mini mljekara, a njihov sir će biti zaštićen, po principu recepta: 70 posto ovca, 30 posto krava. "Ovo treba reći: Ne pomogne li država ozbiljno i temeljito, ostat ćemo i bez domaće ovce i bez sira. Ubit će nas brate bruceloza. Eno je po Vlašiću hara, a bojat se da se i ne proširi... Zovite državu upomoć" reče Baković i ode mnogobrojne posjetitelje na štandu radovati pričom i sirom.

Prethodno bi, kako se čulo, Livanjsko polje, zajedno sa još nekoliko područja u BiH, trebalo nominirati na listu područja značajnih za boravak ptica (IBA) i donijeti akcijski plan za daljnje upravljanje ovim prirodnim rezervatom. Biće to i dodatna zaštita ptičjeg svijeta od krivolova, koji je prema upozorenju magistra Dražena Kotrošana iz Zemaljskog muzeja BiH ozbiljna prijetnja opstanku nekih vrsta. Na taj način BiH bi, osim Hutovog blata i Bardače, dobila još jedno područje označeno kao izuzetno značajno za ptice.

Gledajući zgarište, vidio sam jad tog našeg kraja i maćehinski odnos lokalnog stanovništva  prema svemu lijepom što taj kraj ima. Valjda misle da to nije njihov kraj i da se to njih ne tiče, pa zašto bi išta u tome smislu trebalo mijenjati ili ne daj Bože poduzeti. To je EKOCID. Atak na baštinu.

Sjetim se  izgorjele Jelovače od prije nekoliko godina. Kada će Jelovača biti ono što je donedavno bila? Znade li netko koliko godina treba jednoj bukvi da naraste, ako joj je promjer debla  50 cm pri panju, u tim našim škrtim krškim predjelima i koliko treba stablu da dosegne visinu od nekih desetak metara? Koliko jasiki, divljoj kruški i jabuci? Koliko mukinji, berekinji, vrijesku, tisovini, lijeski? Da li će uopće više ikada narasti? 

Jelovača,  Ivovik  i Kukalj bile su čiste bukove šume tu i tamo prošarane sivim lišćem mukinja. Posebice Jelovača gdje je sječa bila, zbog ograničenog pristupa slaba, bila je «steća» bukova šuma gdje su bukve dosezale i do dvadeset metara u visinu i preko pola metra promjer debla. GDJE JE SADA TA ŠUMA, GDJE JE TAJ VIŠESTOLJETNI TRUD ČUVANJA TE PLANINE. Pa tamo su se nekada čuvali volovi po cijelu godinu. Tamo su bile Tomaševića košare i lokva na kojoj je, sjećam se dobro, u sred ljeta bilo snijega. Zapitat će se mnogi kako snijeg u sred ljeta? Lijepo. Tomaševići su znali sačuvati snijeg da bi lokva cijelo ljeto imala vode. Uz lokvu, u hladovini su snijeg pokrivali debelim slojem slame i tako ga očuvali da bi lokva imala tijekom ljeta vodu. A ni zima u to vrijeme nije završavala u veljači ili ožujku kao ovih godina, nego početkom svibnja. ZAŠTO DANAS TAKO RANO PRESTAJE ZIMA ILI ZAŠTO TAKO RANO DOĐE LJETO?

Mogli su Timaševići i svi drugi Zagoričanci davno posjeći okolne šume. Stari nisu bili ludi i naivni. Čuvali su šume a raskrese vršili da bi bolje rasle. Nije se u narodu bez razloga govorilo "Odvuče Jelovača kišu, šuma je". Padaju li danas snjegovi i kiše češće nego prije?  Pa i sadili su mladice da bi ljepše oko kuća i u selu bilo živjeti. 

Ja nisam osobno bio na Jelovači od kada se dogodio ekocid na njoj, ali sam uvjeren da nema ni jedne bukve koja je ostala netaknuta. Poznavajući mentalni sklop našeg čovjeka, vjerujem da su pojedinci odrezali i one u kojima je bilo života kada su "čistili" Jelovaču od izgorjelih stogodišnjih stabala. Sigurno su se služili sljedećim zaključkom: "Šćeta je ne odrizat. Ravna, debela i još uz cestu". Prošećite Šušnjovačom pa pogledajte one hrastove šumarke. Rijetko koji hrast je prešao visinu tri metra i debljinu stabla od nekih desetak centimetara. Da li je netko odrezao to stablo i pokušao izbrojati godove? Ne mogu se izbrojati jer je godišnji prirast hrasta gotovo nevidljiv. God na godu. A o tvrdoći toga drveta da se i ne govori.

Znade li netko, što se događa sa tlom na tim strmim padinama Jelovače, Oštrulja, Ivovika, Kukalja, Bobovnika? Znade li netko što se događa sa životinjskim svijetom u tim područjima? To bi naši kršni lovci trebali znati. A da li stvarno znaju? Njih pozivam i prozivam da kao udruga poduzmu nešto za zaustavljanje ovakvog odnosa, za ne gašenje požarišta, za devastaciju terena i uništavanje biljnog i životinjskog fonda. Treba se slikati, družiti, loviti, ali isto tako treba poduzeti sve da se zaustavi ovakav nemar. GDJE ĆETE LOVITI AKO NEMA ŠUME?!

Milan Krišto, zagoricani.com

23.02.2008.  Ministar poljoprivrede Hercegbosanske županije Stjepan Matković rekao je da su u tijeku pripreme kojim bi županija bila proglašena ekološkom zonom. Matković je rekao da Hercegbosanska županija ima potencijala, prirodno i ekološki zdravu sredinu te izuzetne ekonomske potencijale koji omogućavaju da postane prva ekološka zona u BiH. On je podsjetio da bi time bilo onemogućeno da se na ovim prostorima grade termoelektrane i slični industrijski zagađivači, kao i da se proizvode genetski modificirani organizmi. “Apsolutno sam protiv najavljene izgradnje termoelektrana na području Tomislavgrada i Livna, bez obzira što bi izgradnja takvih energetskih objekata mnogo značila s aspekta zapošljavanja i životnog standarda lokalnog stanovništva”, rekao je ministar Matković.

     U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije u Livnu je održana prezentacija "Ribolovno-gospodarske osnove za ribolovnu zonu Buško jezero". Projekt su prezentirali mr. Jerko Pavličević, zamjenik predstojnika Zavoda za ribarstvo, ekologiju i zaštitu Agronomskog fakulteta u Mostaru,  i asistentica na tome fakultetu prof. Danijela Petrović. "Na ovoj prezentaciji pokrenuli smo inicijativu da se na vodnom resursu Buškom jezeru konačno zavede red, budući da je u proteklom razdoblju na tim vodama vladao nered u eksploataciji ribljeg fonda", istaknuo je Stjepan Matković, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Hercegbosanske županije. Agronomski fakultet iz Mostara daje stručne smjernice u pogledu ponašanja kada je u pitanju riblji fond u Buškom jezeru, a namjera je preći na intenzivno gospodarenje u ribolovnim vodama. Potrebno je dogovoriti sa općinama Livna i Tomislavgrada da Buško jezero postane jedna ribolovna zona, kazao je ministar Matković.

09.02.2008.  Livanjska općina je jedna od prvih u BiH koja je potpisala "Deklaraciju o europskoj budućnosti BiH", a to je priznanje općini, načelniku i službama koje su radile na tom poslu, kazao je livanjski načelnik Luka Čelan. "Općina Livno ima vrlo dobru suradnju i s OESS-om, a nedavno smo ušli u projekt GAP putem kojeg ćemo dobiti novu šalter dvoranu čime ćemo poboljšati učinkovitost naših općinskih službi, a time će općina Livno biti bolji servis građanima nego što je to bila u prošlosti", istaknuo je načelnik Čelan.

Čelan je to izjavio jučer u Livnu gdje je potpisana spomenuta deklaracija, nakon što je načelnik Čelan razgovarao s francuskom veleposlanicom u BiH Maryse Berniau. Na sastanku se razgovaralo o turizmu, poljoprivredi i civilnoj zaštiti, kazao je livanjski načelnik Luka Čelan dodavši kako budući ekonomski razvoj općine Livno počiva upravo na turizmu i poljoprivredi. Livanjski načelnik je iskazao otvorenost i spremnost za suradnju i uključivanje u projekte koji bi doprinijeli njihovom daljnjem planiranju i razvoju. Uz načelnika livanjske općine i direktora Direkcije za europske integracije BiH Osmana Topčagića, francuska veleposlanica u BiH nazočila je jučerašnjem potpisivanju Deklaracije o europskoj budućnosti BiH u Livnu.

02.02.2008.  Iako u šali za sebe zna reći kako je on precizni drvosječa, brojna djela Branka Ivankovića Mite iz livanjskoga sela Bile odavno govore kako je mnogo više od toga, a jedan od njegovih radova mogao bi se uvrstiti i u Guinnessovu knjigu rekorda. Ali ono što trenutačno radi Branko Ivanković Mito izgleda da bi moglo bi završiti i u samoj Guinessovoj knjizi rekorda. Riječ je o Kristovu raspelu veličine čak 9 metara i 10 centimetara koje bi moglo biti najveće drveno raspelo na svijetu.
Nakon što mu je došla ideja za takvo djelo, Mito je stigao i do sela Zaljuta na Mijakovu polju gdje mu je za oko zapelo orahovo stablo Danice Ivanda, ali ona, kako nam je rekao, nije ni željela čuti za Mitinu ponudu da od nje kupi stablo.

No, kada joj je livanjski umjetnik objasnio za što mu je potreban baš taj orah, Danica je bez imalo oklijevanja dopustila sječu, i to bez naknade. I tako nakon što je riješio glavni problem i nakon što je orahovo deblo prošlo određenu fazu sušenja, Mito se početkom ove godine uhvatio posla. I premda ima dana kada ga dlijeto baš i ne sluša, on se nada da će najveće drveno raspelo na svijetu biti završeno do kraja godine.
Ušlo ono u Guinnessovu knjigu ili ne, Mito nam ipak nije mogao reći kakva će biti daljnja sudbina ovoga raspela. O tome on gotovo da i ne razmišlja. Više od toga čini se da je zaokupljen planovima da njegova privatna umjetnička galerija uđe u stalnu livanjsku turističku ponudu, što bi za njega osobno, ali i za njegovo selo Bilu, bila velika stvar. No, i bez toga, Mito nije umjetnički anonimus. On je, među ostalim, i predsjednik sekcije likovnih amatera BiH, osnivač glamočke i kupreške likovne kolonije, ali i vrijedan član Udruge za promicanje eko i etno proizvoda „Stap“. U najkraćem, Mito je umjetnik, i to ne bilo kakav, već umjetnik od formata, premda ne posjeduje akademsku diplomu, što u njegovu slučaju i nije toliko bitno. Naime, umjesto diplome akademskog umjetnika, on ima svoja djela, svoje radove u drvu, i takve ocjene stručne kritike na kojima bi mu mnogi mogli pozavidjeti, pogotovo u jednoj takvoj maloj sredini kao što je Livno.
U svom selu Mito ima umjetničku galeriju, pa tko voli, nek izvoli, neka se uvjeri u to da to što već više od deset godina radi Mito ne može baš svatko tko se u trenucima najobičnije dosade ili pak u želji da na silu postane netko i nešto lati kakvog drvenog panja, te čekića i dlijeta. Ali nisu u pitanju samo djela ovoga umjetnika koja je moguće vidjeti u njegovoj privatnoj galeriji. Mnogo ih je, naime, koja su završila i izvan prostora bivše Jugoslavije. Neka od njih otišla su i u Vatikan, kao vrijedni darovi Svetom Ocu.

A kada je već riječ o takvim kiparskim djelima koja su zavrijedila da se nađu i u vatikanskim vitrinama, posebice djelima sakralne umjetnosti, jedan Mitin rad ipak zaslužuje posebnu pozornost. Riječ je o Kristovu raspelu ispod kojega je Ivan Pavao Drugi prigodom posjeta BiH 2003. godine održao sv. misu na Petričevcu kod Banje Luke.
Kao trajni znak Papina posjeta Banjoj Luci i danas se to raspelo nalazi u toj banjolučkoj crkvi. S velikim ponosom to ističe Mito, kao i činjenicu da je on autor i glavnog križa što se nalazi u stablinskoj župnoj crkvi kod Ploča, zatim raspela u blatskoj crkvi na Korčuli, oltara u Dobratićima kod Jajca...
Mito se, naravno, može pohvaliti još s čitavim nizom svojih kiparskih ostvarenja, od kojih posebno valja izdvojiti likove fra Lovre Karaule, Majke Tereze, Sv. Leopolda Mandića, Ivana Pavla Drugog, kardinala Franje Kuharića, blaženog Alojzija Stepinca, blažene Marije Propetog Petković i drugih kršćanskih i hrvatskih velikana i mučenika. Frano Mioč

21.01.2008.  Prema stručnim analizama područje Hercegbosanske županije iznimno je pogodno za gradnju vjetroelektrana, pa su mnoge tvrtke i pojedinci pokazali interes za ulaganje u taj sektor, kazao je pomoćnik ministara za gospodarstvo i industriju u Vladi Hercegbosasnke županije Mate Šiško. Po njegovim riječima, najdalje je u nastojanjima za izgradnjom vjetroelektrana otišla tvrtka "Vran-Đukić" iz Tomislavgrada, pa je već uputila zahtjev za koncesiju na lokalitetu Gradine u općini Tomislavgrad, gdje su već obavljena potrebna mjerenja i napravljen elaborat. "Županijska vlada prihvatila je elaborat ove tvrtke i do kraja ovoga mjeseca ona bi trebala dobiti koncesiju", kazao je Šiško, koji je ujedno i predsjednik Povjerenstva za dodjelu koncesija u HBŽ-u. Inače, na lokalitetu Gradina planira se izgraditi 54 vjetrostupa snage 2MW po stupu. Što se tiče općine Livno, tvrtka "Ivovik" planira na lokalitetu Ivovik postaviti 24 vjetrostupa, također snage 2MW. I ta je tvrtka obavila potrebna mjerenja, ali još nije predala zahtjev za koncesiju. Također na području livanjske Mjesne zajednice Lištani, postoji interes za izgradnje vjetrostupova, ali je potrebno obaviti stručna mjerenja kako bi se utvrdilo je li to područje podobno za izgradnju vjetrostupova", kazao je Šiško

19.12.2007.  Ministarstvo unutarnjih poslova  Hercegbosanske županije provodi operativnu akciju „MIR I DOBRO“, s  ciljem stalnog praćenja i sagledavanja cjelokupne sigurnosne situacije na području županije i provođenja pojačanih mjera sigurnosti u vrijeme blagdana Božića, Nove godine i Bajrama.

11.12.2007.  Nakon prije dva mjeseca uspješno okončanog štrajka, ponovno se narušavaju odnosi između Sindikata zaposlenih u osnovnom obrazovanju i vlade Hercegbosanske županije.
Razlog ovaj put leži u predloženom nacrtu županijskog proračuna za iduću godinu kojim, prema riječima predstavnika spomenutog sindikata, nije predviđeno nikakvo poboljšanje materijalnog položaja prosvjetnih djelatnika, iako se županijska vlada aneksom potpisanog Kolektivnog ugovora za ovu godinu na to obvezala. Ovim aneksom, zahvaljujući kojem je i došlo do prekida petnaestodnevnog štrajka u rujnu ove godine je bilo predviđeno da će do konca ove godine županijska vlada izradom novih platnih razreda poboljšati materijalni položaj zaposlenih u osnovnom obrazovanju, te da će s predstavnicima njihova Sindikata potpisati novi Kolektivni ugovor koji bi trebao vrijediti za iduću godinu.
No, iako je od tada do danas prošlo poprilično dosta vremena na tu temu, temu platnih razreda i novog Kolektivnog ugovora, održan je samo jedan susret predstavnika županijske vlade i prosvjetnih djelatnika.
Dogodilo se to tek prije dva dana, i to isključivo na inicijativu čelnih ljudi županijskog Sindikata osnovnog obrazovanja. Njihov motiv za uporno inzistiranje na takvom jednom razgovoru bio je upravo predloženi nacrt županijskog proračuna o kojemu bi trebali raspravljati zastupnici u županijskoj Skupštini idućeg utorka, a iz kojega se ne nazire nikakvo povećanje plaća zaposlenih u obrazovanju.
Međutim, kako ni na tom sastanku sindikalisti nisu dobili, po njihovu mišljenju, prave odgovore na postavljena pitanja, akcija dodatnog pritiska na vladu je počela.
U ovom slučaju ona je krenula od pismenog obraćanja, ili bolje rečeno, pismenog upozorenja upućenog ne samo zastupnicima u županijskom parlamentu, nego i svim ostalim mjerodavnima u ovoj županiji.
Izostane li očekivani rezultat, predstavnici prosvjetara ističu kako se glede zahtjeva za usklađivanje plaća s porastom troškova života ni najmanje neće ustručavati da ponovno pokrenu akciju „otimanja“, kako štrajk nazivaju. fm

25.11.2007.  Skup, kojem je prisustvovala i predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, počeo je intoniranjem himne BiH i odavanjem počasti svima koji su u protekla dva rata dali svoj život za ovu državu. U obraćanju prisutnima predsjednik BZK "Preporod" Šaćir Filandra je podsjetio da su za BiH posebno značajna tri događaja, a to su gubitak srednjovjekovnog kraljevstva 1463., obnova vlastite državnosti 1943. i stjecanje vlastite nezavisnosti 1992. godine. "Ta tri datuma u povijesti ove zemlje i ovih ljudi svjedoče različite mijene i različite oblike našega zajedništva", rekao je Filandra. Prema njegovim riječima, zajednička povijest u BiH nije bila po želji jedne nacije, jedne religije i jedne kulture, jednih ljudi, ali su kroz sva ta stoljeća ljudi u BiH pronalazili modus održivosti sebe kroz odnos prema drugome. Komentirajući aktualnu situaciju u BiH, on je kazao kako živimo u vremenu kada se ravnopravnost građana i naroda u ovoj državi  iskušava i pokušava preoblikovati na nasilan način, ali da ipak nakon svega što se u BiH dogodilo ona traži jedno novo pozicioniranje ravnopravnosti njezinih naroda, njezinih građana. "Bosanski Srbi i bosanski Hrvati, po mom mišljenju, bez obzira na specijalne odnose BiH i sa Beogradom i sa Zagrebom, koji njima određenim polugama osiguravaju stanoviti stupanj garancije ravnopravnosti u BiH, također traže novi oblik uređenja bosanske unutrašnjosti, bosanskog društva, bosanske države, jer su se i oni sada našli u novoj povijesnoj poziciju u kakvoj ranije nisu bili", smatra Filandra. Dodao je kako se u toj i takvoj situaciji očekuju odgovori bošnjačkih političara. "ZAVNOBiH jeste potvrda naše državnosti, a li je on zapravo jedno nužno ishodište našega traganja za nekim novim i boljim rješenjem?", upitao je Filandra.

Govoreći o teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji koja u pojedinim dijelovima BiH poprima dramatične razmjere, Vidović je izjavio da se broj siromašnih i egzistencijalno ugroženih osoba u livanjskoj općini stalno povećava, jer mnogi nisu zaposleni i  nemaju nikakva primanja, zbog čega nisu u mogućnosti plaćati struju, komunalne usluge, nabaviti ogrijev za zimu.

"Mnogo je onih koji traže pomoć Crvenog križa, a pomoći i donacija sa strane sve je manje. Evidentno je povećanje svih cijena na malo i troškova života, što je u još teži položaj dovelo mnoge siromašne i egzistencijalno ugrožene obitelji, kao i one koji žive na granici egzistencijalnog minimuma", rekao je Vidović. On je dodao da pozdravlja odluku načelnika općine Livno Luke Čelana, koji je iz budžeta odobrio 10.000 KM za nabavku knjiga siromašnim učenicima, kao i odluku Općinskog vijeća kojom je za subvencioniranje prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola iz siromašnih obitelji iz budžeta općine izdvojeno 100.000 KM.   (A.K.)

        Rak dojke

Zaposleni u Livtexu proživljavali su zadnjih mjeseci iznimno teške trenutke budući da na ime osobnih dohodaka od ožujka nisu primili niti jednu marku. Premda je bilo obećanja iz Županije da će se kriza riješiti i dati suglasnost na prenošenje ovlasti upravljanja tvrtkom na Federaciju BiH, do toga, premda je o tome govora bilo ljetos, nije dolazilo sve do sada. Račun tvornice u dvijema bankama već odavno je blokiran, tako da su i ono malo zarade koja je pristizala od prodaje gotovih proizvoda banke uzimale za podmirenje ranijih dugovanja. Nekoliko mjeseci proizvodnje nije bilo uopće, točnije, od onog dana kad je njzin direktor počinio samoubojstvo na radnom mjestu.

Nakon toga uslijedile su i ostavke u Upravnom odboru, tako da je Vlada HBŽ-a imenovala novog direktora, Jozu Tadića, i novi Upravni odbor, ali do pokretanja proizvodnje nije došlo, niti su se našle mogućnosti za deblokadu računa. Radnici su organizirali prosvjedni skup, te tako ponovo podsjetili na svoju nezavidnu situaciju. Budući da je Vlada HBŽ-a konačno donijela odluku o prijenosu nadležnosti upravljanja tvornicom na FBiH, Livtexova kriza konačno bi mogla biti razriješena.   Željka Mihaljević

30.09.2007.  Štrajk zaposlenih u osnovnom obrazovanju Hercegbosanske županije se, nažalost, nastavlja.
Naime, do najavljenog susreta članova Skupštine Županijskog sindikata osnovnog obrazovanja i predstavnika županijske vlade, koji se trebao održati u petak, ipak nije došlo. Sat i pol prije početka planiranog skupa, predstavnici vlade su zatražili njegovu odgodu, ali kako se većina članova Skupštine s tim nije složila, do razgovora o iznalaženju rješenja za prekid štrajka uopće nije došlo.
Sjednica Skupštine sindikata, kojoj je nazočio i predsjednik granskog sindikata prosvjetnih djelatnika BiH Ibrahim Halvadžija, ipak je održana. Ova prigoda je iskorištena da se članovi Skupštine upoznaju s dosadašnjim aktivnostima svoga pregovaračkog tima. Nakon kraće rasprave, svi nazočni su svojim predstavnicima iskazali bezrezervnu podršku, da bi potom bila jednoglasno odbijena i ponuda vlade za prekid štrajka. Inače, i Ibrahim Halvadžija dao je punu podršku zahtjevima prosvjetnih djelatnika, te ih pri tome pozvao na jedinstvo.   Frano Mioč

13.09.2007.  Započela je akcija odstrela pasa lutalica u Livnu, koju provodi Lovačka udruga "Livanjsko polje" u suradnji s policijom i komunalnim poduzećem. Do sada je ubijeno je 12 pasa lutalica. Od predsjednika ove lovačke udruge Ive Kreze doznajemo da je izvršen obilazak perifernih dijelova grada, gdje se psi lutalice najčešće viđaju, a, po nekim procjenama, u cijelom gradu ima oko 200 pasa lutalica. O nastavku ove akcije odlučuje općinska Služba za inspekcijske poslove, iz koje doznajemo da će akcija biti organizirana više puta zbog velikog broja pasa lutalica. "Ovo je trenutno jedino rješenje problema budući da općina nema dovoljno sredstava da se na drugi način riješi pasa lutalica", kazao je pomoćnik načelnika Službe za inspekcijske poslove Fikret Sitnić.

30.08.2007. U prvih šest mjeseci ove godine na području Hercegbosanske županije rođeno je 236 beba, a umrle su 372 osobe, odnosno broj umrlih veći je od broja rođenih za 57,6 posto, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Hercegbosanske županije. “Hercegbosanska županija nakon rata bilježi stalnu negativnu stopu prirodnog priraštaja stanovništva, odnosno veći broj umrlih od broja rođenih”, kazala je dr Dijana Mamić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo.

"Posljednja dozvola za rad koju su imali je iz 1998. godine kada su te dozvole izdavale županijske vlasti. Da bi dobili vodoprivrednu dozvolu morali su biti registrirani u BiH, ali kada su se registrirali 2006. godine, uz zahtjev za dozvolu nisu dostavili kompletnu dokumentaciju", tvrdi Hazima Hadžović, pomoćnica ministra za vodoprivredu, i napominje da je o svemu obaviještena inspekcija. Jezero je prije dvadesetak godina napravljeno zajedničkim ulaganjem BiH i Hrvatske i puni se vodom vlastitog sliva, a ta voda se do HE Orlovac u Hrvatskoj provodi sistemom kanala dužim od 80 km. Prema dostupnim podacima, prosječna mjesečna proizvodnja električne energije iz ove akumulacije je oko 32 gigavat-sata i mnogi smatraju da ovaj potencijal BiH mora bolje koristiti. Prilikom nedavne rasprave u parlamentu FBiH zastupnici su upozorili da ova crpna stanica nema koncesiju i da zbog toga nema ni dozvolu za proizvodnju električne energije.

Glavna inspektorica Nada Galić kaže da Crpnoj stanici nedostaje "samo jedan dokument", ali da plaća sve obaveze za korištenje vode i da njihov rad zbog toga nije sporan. "Njima nedostaje samo plan postrojenja i s obzirom na to da su oni dio postrojenja Hidroelektrane Orlovac koja je u Hrvatskoj, potrebno je napraviti izvadak tog dokumenta i za to treba vremena, a za nas je prihvatljiva okolnost da taj dokument postoji", pojašnjava Galićeva. Napominje da Stanica Buško blato plaća naknadu za zahvaćenu vodu koja se izračunava na osnovu izvještaja o proizvodnji struje.

O tempora, o mores!!!

Da je netko na početku ovoga ljeta govorio da se Livno neće utopiti u sivilu kiča i površnosti obične, najvulgarnije potrošnje, domaćih i gastarbajtera i njihovih potomaka – tko bi u to povjerovao. Ali grupa hrabrih entuzijasta iz Centra Mladih su pokazali i još uvijek pokazuju da se može i drugačije.

Svi mi u Livnu znamo, čak i preko stranica Livno – Online-a, da su mnogi bili skeptični na početku njihovog ovogodišnjeg projekta, ali oni su bili uporni i pokazali da su u pravu. U subotu su koncertom Urbana & IV dokazali svoju volju i želju da gradu podare nešto lijepo. Poslije mnogo godine u Livnu se dogodio pravi koncert, ne onaj po kavanama, ne onaj po diskotekama, ne na playback sa početkom u 1 000 000 sati iza ponoći, nego koncert na predivnom mjestu u oficijelno vrijeme. Bilo je nekoliko stotina mladih ljudi koji su pjevali i veselili se bez ijednog incidenta i dokazalo se da i to može.

Naše najiskrenije čestitke i riječi podrške Centru Mladih i pozivamo sve urbane građane Livna da se pridruže njihovoj akciji  i da im pruže podršku.

Još jedanput, čestitamo i svaka čast!!!