Smijenjen Nadzorni odbor i direktor Tušnice
09.05.2008.  Skupština Hercegbosanske županije smijenila je Nadzorni odbor Rudnika uglja "Tušnica" i novoizabranog direktora Gorana Čondrića, čime su ispunjeni zahtjevi radnika koji su se, nakon višednevnog štrajka, danas vratili na posao i počeli redovnu proizvodnju. Županijska Vlada će na idućoj sjednici imenovati vršioca dužnosti direktora i vršioce dužnosti članova Nadzornog odbora "Tušnica". Zbog imenovanja Gorana Čondrića za novog direktora livanjskog Rudnika uglja, radnici "Tušnice" stupili su u štrajk 16. travnja zahtijevajući da direktor i dalje bude Branko Janković. Odlukom, koju je županijska Skupština donijela na jučerašnjoj sjednici, ni Janković više ne može biti direktor ovog poduzeća.
 
 
 
 
 
 
 
 
       Sindikat Tušnice: Samozvani direktor obmanjuje javnost
08.05.2008.  Sindikat livanjskog Rudnika uglja "Tušnica" demantirao je izjave direktora Rudnika Gorana Čondrića da je u štrajku "nekoliko radnika okupljenih oko Sindikata". Sindikat u saopćenju ističe da samozvani direktor obmanjuje javnost i navodi da su u štrajku svi proizvodni radnici, odnosno da od ukupno 105 radnika "Tušnice", štrajk bojkotiraju samo 22 radnika koja ne rade u proizvodnji, među kojima je i Goran Čondrić. U saopćenju se navodi da su Goran Čondrić i Ivica Krivić, uz pomoć istomišljenika, 7. travnja obili bravu na komandnoj kućici u pogonu za proizvodnju lignita u Prologu i samovoljno isporučili kamion uglja poduzeću "Modna odjeća" iz Livna, nakon čega su isto pokušali učiniti i u Kamenolomu u Podgradini, u čemu su ih spriječili stražari. "Na ovaj način spriječena je namjera ovih osoba da za svoju korist prodaju materijal koji su proizveli radnici koji su u štrajku, a koji čine 80 posto od ukupnog broja uposlenih u ovom poduzeću", navodi se u saopćenju Sindikata Rudnika uglja "Tušnica". Radnici "Tušnice" stupili su u štrajk 16. travnja, jer ne prihvaćaju novog direktora Čondrića, kojeg je na tu dužnost imenovao Nadzorni odbor, koji je formirala županijska Vlada.
 
      Manji broj rudara i dalje u štrajku
07.05.2008.  Iako je po presudi Općinskog suda u Livnu štrajk rudara livanjskog rudnika ugljena "Tušnica" proglašen nelegalnim, nekolicina članova Sindikata rudnika i dalje je u štrajku. Goran Čondrić, novoimenovani direktor "Tušnice" izjavio je kako po njegovim saznanjima Sindikat rudnika ugljena "Tušnica" nije nigdje ni registriran, dodavši da će Rudnik biti primoran da sankcionira radnike koji se ne žele vratiti na posao tako što će im dok su u štrajku biti uskraćene dnevnice. Trenutna situacija u Rudniku takva je da jedino radi kamenolom u Podgradini, i to tek nakon što su intervencijom uklonjene i otključane rampe. Rudnik "Tušnica" ne radi budući da je Sindikat zabranio bilo kakvu isporuku ugljena s tog lokaliteta, a ne radi ni iskop lignita u Livanjskom polju, u kojemu je došlo do samozapaljena određenih količina ugljena, čime je ugrožena i sama transportna traka. Direktor Čondrić izjavio je kako se nada da će za sljedećih par dana ukupna situacija u rudniku biti stabilizirana i da on, kao legalno izabrani direktor, ostaje do kraja te je ponovno pozvao radnike koji žele raditi da dođu na posao.
 
        Policija čuva direktora Čondrića dok radnici prosvjeduju
01.05.2008.  Umjesto na svojim radnim mjestima, radnici Rudnika ugljena Tušnica, ili barem velika većina njih, već danima vrijeme provode okupljeni ispred upravne zgrade poduzeća. Na taj način oni nastoje ukazati županijskoj vlasti, koja inače slovi kao vlasnik tvrtke, kako se i dalje žestoko protive tome da, umjesto Branka Jankovića, Goran Čondrić obnaša dužnost čelnog čovjeka poduzeća. Ti svakodnevni radnički prosvjedi koji se događaju pod prozorom ureda novog direktora počinju veoma rano, već u sedam sati ujutro i traju po nekoliko sati. Za svaki slučaj tu se nalazi i nekoliko policajaca uz čiju asistenciju Goran Čondrić svakog jutra i dolazi na svoje radno mjesto. Većih incidenata do sada ipak nije bilo, no sa stajališta daljnje sudbine Tušnice situacija je više nego ozbiljna. Naime, kako proizvodnja, tako i otprema ugljena i kamene frakcije u ovom poduzeću je potpuno obustavljena. A što to znači za Tušnicu možda najbolje govori to što je ukupan financijski minus te tvrtke težak oko šest milijuna KM i što je dosadašnja isplata golih plaća svim zaposlenim u njoj, bez uplaćivanja poreza i doprinosa, ovisila od isporuke dosta simboličnih količina lignita TE u Kaknju.

Radnici ističu kako su u i te kako svjesni teške situacije u kojoj se nalazi tvrtka, ali ipak ni po koju cijenu ne prihvaćaju nametnutog i po njima nelegalno izabranog Čondrića. No, jedan broj djelatnika Tušnice, njih dvadesetak od ukupno 105, se ne slaže sa svojim kolegama. Plašeći se za vlastitu egzistenciju, kao i egzistenciju vlastitih obitelji, oni iskazuju želju da nastave s proizvodnjom, bez obzira na to tko je direktor poduzeća. Međutim, zbog štrajka i bojkota ostalih zaposlenika tu svoju namjeru oni ne mogu ostvariti. Problem se, među ostalim, krije i u tome što su tim djelatnicima, kao i samom direktoru Čondriću, ključevi svih teških strojeva poduzeća njima postali nedostupni. Navodno, oni se nalaze u rukama sindikalista. Čondrić ističe kako je zatražio da ovaj slučaj riješe mjerodavne institucije. Frano Mioč

 
       Radnici Tušnice na prihvaćaju Čondrića

30.04.2008.  Ministar gospodarstva Hercegbosanske županije Vlatko Zrilić primio je predstavnike Sindikata Rudnika ugljena Tušnica, čiji su se članovi jučer ujutro okupili ispred zgrade županijske Vlade. Nakon razgovora predstavnika sindikata i ministarstva dogovoreno je da predstavnici sindikata upute Ministarstvu gospodarstva prijedlog rješenja situacije u Rudniku ugljena Tušnica u pismenoj formi, a ministar Zrilić upoznat će županijsku Vladu s prijedlogom rješenja koji su iznijeli sindikati. Predstavnici sindikata su naglasili da neće prihvatiti rješenje u kojem će direktor Rudnika ugljena Tušnica biti Goran Čondrić, kao ni članove Nadzornog odbora, a o svakom drugom rješenju, kako su istaknuli, mogu razgovarati. Nakon razgovora s ministrom gospodarstva HBŽ-a članovi sindikata mirno su prosvjedovali mimohodom ulicama grada. (a.mi.)

 
       Prilučani će konačno odahnuti (udahnuti)

26.04.2008.  Kako bi se situacija oko blokade odlagališta otpada na Korićini riješila, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Stjepan Matković organizirao je sastanak kojem su nazočili načelnik livanjske općine Luka Čelan,  predstavnici sela Priluka i Kablići i županijski veterinarski inspektori. Na sastanku je dogovoreno da se lokalitet na Korićini neće više koristiti za odlaganje organskog otpada, te da će općinske službe, temeljem zahtjeva dva spomenuta sela, pronaći novu lokaciju za odlaganje  otpada životinjskog podrijetla. Ministar Matković zajedno sa županijskim veterinarskim inspektorima obišao je odlagalište otpada na Korićini, a jutros je Komisija, koju je imenovalo resorno ministarstvo, izvršila uviđaj o čemu će napraviti službeni zapisnik, na temelju kojeg će ministarstvo u dogovoru sa općinom poduzeti odgovarajuće mjere.

25.04.2008.  Mještani sela Priluka i Kablići već treći dan drže pod blokadom gradsku deponiju na Korićini, zahtijevajući da se izvrši njena sanacija. Mještani tvrde da je ova deponija veliki izvor zaraze i ozbiljna prijetnja njihovom zdravlju. Oni je rekli da su deponiju blokirali kada su vidjeli da su ubijene ovce zaražene brucelozom, u prisustvu veterinara i veterinarskog inspektora, samo bačene na ovu deponiju, koja je udaljena oko 150 metara od magistralne promertnice Livno - Glamoč. Od općinskih vlasti i nadležnih institucija zatražili su da se odmah izvrši sanacija deponije, poručivši da su organizirali straže i da neće dozvoliti da se lešine zaraženih životinja bacaju u blizini njihovih kuća. Načelnik općine Luka Čelan i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Stjepan Matković juče su obišli mještane koji su blokirali deponiju, te obećali da se ona više neće koristiti za odlaganje organskog otpada i da će biti pronađena nova lokacija za odlaganje otpada životinjskog porijekla. Zbog blokade gradske deponije kamioni JP "Komunalno" već tri dana ne odvoze smeće sa područja Livna i prigradskih naselja
"Na Korićini više od godinu dana vrši se zakopavanje uginulih i bolesnih životinjskih leševa, a da to nitko nije znao. Po saznanju istog mještani Priluke su blokirali daljne aktivnosti na tom lokalitetu. Na upit nadležnima da nam pokažu dokumentaciju o ovoj aktivnosti, došli smo do katastrofalnog podatka da nemaju niti jedan pisani dokument o ovoj njihovoj nelegalnoj akciji". (A. Marijan)
 

       U Livnu počinje digitalizacija katastarskih planova 

21.04.2008.  "Livanjska općina je potpisala ugovor s Federalnom geodetskom upravom vrijedan 100 tisuća maraka. To je za livanjsku općinu i njene građane dobra vijest jer potpisivanje ovog ugovora znači početak realizacije projekta digitalizacije katastarskih planova livanjske općine, što u konačnici znači potpuno uređenje zemljišnih knjiga i prestanak korišćenja starih austrougarskih planova, po kojima još radimo", istaknuo je livanjski načelnik Luka Čelan.

On je dodao kako je ovim projektom za 2008. godinu predviđeno 100 tisuća maraka, odnosno livanjska općina sudjeluje sa 50 posto, a isto toliko i Federalna geodetska uprava, a općina planira osigurati sredstva za ovu namjenu i za sljedeću godinu. Po Čelanovim riječima, potpisivanjem ovog ugovora livanjska je općina na dobrom putu da riješi veliki problemi koji sada ima jer da bi se mogli bilo što raditi, uz dobro izrađenu infrastrukturu, moraju biti sređene i zemljišne knjige, bez kojih se ne možete planirati nikakav ozbiljniji gospodarski razvoj općine.
 
       Zov' te državu upomoć
14.04.2008.  Na Vinofestu u sarajevskom Hollyday Inn-u najviše gužve je bilo za stolovima sa livanjskim sirom. I najviše pohvala na njegov račun. Sreli smo Jozu Bakovića, sirara, kako kaže iz Livna. "Ne baš iz Livna, iz Gubera ... Ili Korićine, gdje mi stado pase ..."  Spominje tradiciju, ali mu je naviše stalo da se naglasi ovo: "Ovo je jedini autentični, pravi, domaći livanjski (tvrdi) sir koji mi pravimo stoljećima na svoj, domaći način: ovca pase, mi je pomuzemo i od svježeg (a ne pasteriziranog) mlijeka činimo sir po recepturi koja je zaštićena. Evo sad sam, kao predsjednik Udruge proizvođača sira iz Livna, gdje nas ima tridesetak, sve papire predao u Agenciju za zaštitu domaće proizvodnje u Sarajevu i uskoro će biti sve gotovo. A godine su mi trebale da dođem do te adrese...

Jozo je rječit, plah i ubijeđen u ono što govori, spreman da sir livanjski uputi u svijet. "Nas sedam ima i mini mljekare po najvišim standardima Europe i mi smo sad spremni, kad te papire dobijemo, krenuti na bilo koje tržište. Moram kazati da su nam u tome puno pomogli Talijani s kojima tijesno surađujemo..."  Livno, dio Glamoča i Šuice, gdje ima ovaca, krava i domaćina, dobit će još pet mini mljekara, a njihov sir će biti zaštićen, po principu recepta: 70 posto ovca, 30 posto krava. "Ovo treba reći: Ne pomogne li država ozbiljno i temeljito, ostat ćemo i bez domaće ovce i bez sira. Ubit će nas brate bruceloza. Eno je po Vlašiću hara, a bojat se da se i ne proširi... Zovite državu upomoć" reče Baković i ode mnogobrojne posjetitelje na štandu radovati pričom i sirom.

       Livanjsko polje na listi zaštićenih
08.04.2008.  Centar mladih Livna (CML) i EURONATUR pokrenuli su inicijativu za uvrštavanje Livanjskog polja na listu tzv. Ramsar Convention područja. Inicijatori polaze od činjenice da je riječ o lokalitetu sa raznovrsnom ornitofaunom i velikom brojnošću ptica, te jednom od njihovih najznačajnijih staništa u BiH. Ideja je dobila podršku i među učesnicima rasprave o važnosti i budućnosti Buškog jezera, održane prošlog mjeseca. 

Prethodno bi, kako se čulo, Livanjsko polje, zajedno sa još nekoliko područja u BiH, trebalo nominirati na listu područja značajnih za boravak ptica (IBA) i donijeti akcijski plan za daljnje upravljanje ovim prirodnim rezervatom. Biće to i dodatna zaštita ptičjeg svijeta od krivolova, koji je prema upozorenju magistra Dražena Kotrošana iz Zemaljskog muzeja BiH ozbiljna prijetnja opstanku nekih vrsta. Na taj način BiH bi, osim Hutovog blata i Bardače, dobila još jedno područje označeno kao izuzetno značajno za ptice.

 
       Buško blato - svjetska prirodna baština
08.03.2008.  Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije u suradnji s fondacijama "Euronatur" i  "WWF MedPro"  organizirali su u Livnu radionicu na temu "Važnost i budućnosti Buškog jezera". Sudionicima radionice obratio se županijski ministar Stjepan Matković koji je govorio o temeljnim karakteristikama Buškog jezera. On je istaknuo da je fondacija Euronatur to prirodno bogatstvo proglasilo svjetskom prirodnom baštinom, staništem preko 50 tisuća vrsta močvarnih ptica.
Planove u projektima oko Buškog jezera, očekivani razvitak i budućnost  jezera koje pripada Tomislavgradskoj općini, a to je 68 posto jezera, prezentirao je načelnik tomislavgradske općine Zdravko Prka.
Na temu vrijednosti i značaja Buškog jezera kao važnog područja za ptice i dijela jadranskog selidbenog  puta koji je od europskog značaja govorili  su Francesca Antonelli, voditeljica  odjela za vode svjetskog Fonda za zaštitu prirode  i mr. Dražen Kotrošan, dok je  prof. Ivan Bogut govorio o stanju ihtiopopulacije. Pored predstavnika livanjske i tomislavgradske općine, u radionici su sudjelovali  poljoprivrednici, gospodarstvenici i predstavnici ekoloških udruga.
 
        Ekocid u Livnu
kosara202.03.2008.  Gledajući ovih dana nedavno snimljene fotografije izgorjelih Kruga nisam odmah reagirao na fotografije izgorjelog Kruškog polja, Bobovnika, Doca, Dražica, vjerujem Privija, Dolića košara, Barišinih košara i ostalih poznatih mi toponima dok nisam ugledao izgorjelu košaru Zuberovih košara što su je prije nekoliko godina podigli filmski radnici za potrebe snimanja igranog filma i serijala "Konjanik". Kada sam gledao navedeni film, srce mi je uvijek zaigralo kad bi se pojavila scena u kojoj se vidi ta košara. Nije meni srce igralo zbog scene ljubavnog čina Revača i njegove mlade, nego zbog ambijenta i krajobraza i što se konačno netko sjetio taj ambijent pun prirodne ljepote zapisati na filmsku vrpcu i pokazati svijetu.

Gledajući zgarište, vidio sam jad tog našeg kraja i maćehinski odnos lokalnog stanovništva  prema svemu lijepom što taj kraj ima. Valjda misle da to nije njihov kraj i da se to njih ne tiče, pa zašto bi išta u tome smislu trebalo mijenjati ili ne daj Bože poduzeti. To je EKOCID. Atak na baštinu.

Sjetim se  izgorjele Jelovače od prije nekoliko godina. Kada će Jelovača biti ono što je donedavno bila? Znade li netko koliko godina treba jednoj bukvi da naraste, ako joj je promjer debla  50 cm pri panju, u tim našim škrtim krškim predjelima i koliko treba stablu da dosegne visinu od nekih desetak metara? Koliko jasiki, divljoj kruški i jabuci? Koliko mukinji, berekinji, vrijesku, tisovini, lijeski? Da li će uopće više ikada narasti? 

cincarJelovača,  Ivovik  i Kukalj bile su čiste bukove šume tu i tamo prošarane sivim lišćem mukinja. Posebice Jelovača gdje je sječa bila, zbog ograničenog pristupa slaba, bila je «steća» bukova šuma gdje su bukve dosezale i do dvadeset metara u visinu i preko pola metra promjer debla. GDJE JE SADA TA ŠUMA, GDJE JE TAJ VIŠESTOLJETNI TRUD ČUVANJA TE PLANINE. Pa tamo su se nekada čuvali volovi po cijelu godinu. Tamo su bile Tomaševića košare i lokva na kojoj je, sjećam se dobro, u sred ljeta bilo snijega. Zapitat će se mnogi kako snijeg u sred ljeta? Lijepo. Tomaševići su znali sačuvati snijeg da bi lokva cijelo ljeto imala vode. Uz lokvu, u hladovini su snijeg pokrivali debelim slojem slame i tako ga očuvali da bi lokva imala tijekom ljeta vodu. A ni zima u to vrijeme nije završavala u veljači ili ožujku kao ovih godina, nego početkom svibnja. ZAŠTO DANAS TAKO RANO PRESTAJE ZIMA ILI ZAŠTO TAKO RANO DOĐE LJETO?

Mogli su Timaševići i svi drugi Zagoričanci davno posjeći okolne šume. Stari nisu bili ludi i naivni. Čuvali su šume a raskrese vršili da bi bolje rasle. Nije se u narodu bez razloga govorilo "Odvuče Jelovača kišu, šuma je". Padaju li danas snjegovi i kiše češće nego prije?  Pa i sadili su mladice da bi ljepše oko kuća i u selu bilo živjeti. 

Ja nisam osobno bio na Jelovači od kada se dogodio ekocid na njoj, ali sam uvjeren da nema ni jedne bukve koja je ostala netaknuta. Poznavajući mentalni sklop našeg čovjeka, vjerujem da su pojedinci odrezali i one u kojima je bilo života kada su "čistili" Jelovaču od izgorjelih stogodišnjih stabala. Sigurno su se služili sljedećim zaključkom: "Šćeta je ne odrizat. Ravna, debela i još uz cestu". Prošećite Šušnjovačom pa pogledajte one hrastove šumarke. Rijetko koji hrast je prešao visinu tri metra i debljinu stabla od nekih desetak centimetara. Da li je netko odrezao to stablo i pokušao izbrojati godove? Ne mogu se izbrojati jer je godišnji prirast hrasta gotovo nevidljiv. God na godu. A o tvrdoći toga drveta da se i ne govori.

Znade li netko, što se događa sa tlom na tim strmim padinama Jelovače, Oštrulja, Ivovika, Kukalja, Bobovnika? Znade li netko što se događa sa životinjskim svijetom u tim područjima? To bi naši kršni lovci trebali znati. A da li stvarno znaju? Njih pozivam i prozivam da kao udruga poduzmu nešto za zaustavljanje ovakvog odnosa, za ne gašenje požarišta, za devastaciju terena i uništavanje biljnog i životinjskog fonda. Treba se slikati, družiti, loviti, ali isto tako treba poduzeti sve da se zaustavi ovakav nemar. GDJE ĆETE LOVITI AKO NEMA ŠUME?!

Milan Krišto, zagoricani.com

 
        Hercegbosanska županija - ekološka zona

23.02.2008.  Ministar poljoprivrede Hercegbosanske županije Stjepan Matković rekao je da su u tijeku pripreme kojim bi županija bila proglašena ekološkom zonom. Matković je rekao da Hercegbosanska županija ima potencijala, prirodno i ekološki zdravu sredinu te izuzetne ekonomske potencijale koji omogućavaju da postane prva ekološka zona u BiH. On je podsjetio da bi time bilo onemogućeno da se na ovim prostorima grade termoelektrane i slični industrijski zagađivači, kao i da se proizvode genetski modificirani organizmi. “Apsolutno sam protiv najavljene izgradnje termoelektrana na području Tomislavgrada i Livna, bez obzira što bi izgradnja takvih energetskih objekata mnogo značila s aspekta zapošljavanja i životnog standarda lokalnog stanovništva”, rekao je ministar Matković.

     U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije u Livnu je održana prezentacija "Ribolovno-gospodarske osnove za ribolovnu zonu Buško jezero". Projekt su prezentirali mr. Jerko Pavličević, zamjenik predstojnika Zavoda za ribarstvo, ekologiju i zaštitu Agronomskog fakulteta u Mostaru,  i asistentica na tome fakultetu prof. Danijela Petrović. "Na ovoj prezentaciji pokrenuli smo inicijativu da se na vodnom resursu Buškom jezeru konačno zavede red, budući da je u proteklom razdoblju na tim vodama vladao nered u eksploataciji ribljeg fonda", istaknuo je Stjepan Matković, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Hercegbosanske županije. Agronomski fakultet iz Mostara daje stručne smjernice u pogledu ponašanja kada je u pitanju riblji fond u Buškom jezeru, a namjera je preći na intenzivno gospodarenje u ribolovnim vodama. Potrebno je dogovoriti sa općinama Livna i Tomislavgrada da Buško jezero postane jedna ribolovna zona, kazao je ministar Matković.

 
       Nismo protiv termina "šehid"
17.02.2008.  Predstavnici udruženja HVO-a dostavili su Federalnom ministarstvu za pitanja branilaca primjedbe na projekt "Jedan zakon - jedan fond". Prema riječima Anđelka Baruna iz Livna, predsjednika HVIDR-e, osnovna primjedba odnosi se na reviziju korisnika i proširivanje prava.
-Nećemo prihvatiti ovakav koncept revizije korisnika koja je navedena u radnom materijalu jedinstvenog zakona. Predviđena je parcijalna kontrola korisnika. Naš stav je da to pitanje treba regulirati Zakon o reviziji, a ne provjera korisnika samo u Zapadnohercegovačkoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji - kaže Barun.   
Ističe da nisu točne konstatacije da su udruge HVO-a protiv korištenja termina "šehid" u jedinstvenom zakonu na bosanskoj verziji. -U zakonima koji se još primjenjuju termin "šehid" koristi se normalno, dok to u hrvatskim verzijama uopće ne postoji. Nema razloga da se sada nešto u vezi s tim mijenja. Uostalom, mene to ne zanima, jer ja se ne koristim tom verzijom zakona - navodi Barun.
 
       Načelnik Čelan: Budući razvoj općine Livno počiva na turizmu i poljoprivredi

09.02.2008.  Livanjska općina je jedna od prvih u BiH koja je potpisala "Deklaraciju o europskoj budućnosti BiH", a to je priznanje općini, načelniku i službama koje su radile na tom poslu, kazao je livanjski načelnik Luka Čelan. "Općina Livno ima vrlo dobru suradnju i s OESS-om, a nedavno smo ušli u projekt GAP putem kojeg ćemo dobiti novu šalter dvoranu čime ćemo poboljšati učinkovitost naših općinskih službi, a time će općina Livno biti bolji servis građanima nego što je to bila u prošlosti", istaknuo je načelnik Čelan.

Čelan je to izjavio jučer u Livnu gdje je potpisana spomenuta deklaracija, nakon što je načelnik Čelan razgovarao s francuskom veleposlanicom u BiH Maryse Berniau. Na sastanku se razgovaralo o turizmu, poljoprivredi i civilnoj zaštiti, kazao je livanjski načelnik Luka Čelan dodavši kako budući ekonomski razvoj općine Livno počiva upravo na turizmu i poljoprivredi. Livanjski načelnik je iskazao otvorenost i spremnost za suradnju i uključivanje u projekte koji bi doprinijeli njihovom daljnjem planiranju i razvoju. Uz načelnika livanjske općine i direktora Direkcije za europske integracije BiH Osmana Topčagića, francuska veleposlanica u BiH nazočila je jučerašnjem potpisivanju Deklaracije o europskoj budućnosti BiH u Livnu.

 
        Kristovo raspelo za Guinnessa
Branko Ivanković Mito s djelom za rekord/FRANO MIOĆ02.02.2008.  Iako u šali za sebe zna reći kako je on precizni drvosječa, brojna djela Branka Ivankovića Mite iz livanjskoga sela Bile odavno govore kako je mnogo više od toga, a jedan od njegovih radova mogao bi se uvrstiti i u Guinnessovu knjigu rekorda. Ali ono što trenutačno radi Branko Ivanković Mito izgleda da bi moglo bi završiti i u samoj Guinessovoj knjizi rekorda. Riječ je o Kristovu raspelu veličine čak 9 metara i 10 centimetara koje bi moglo biti najveće drveno raspelo na svijetu.
Nakon što mu je došla ideja za takvo djelo, Mito je stigao i do sela Zaljuta na Mijakovu polju gdje mu je za oko zapelo orahovo stablo Danice Ivanda, ali ona, kako nam je rekao, nije ni željela čuti za Mitinu ponudu da od nje kupi stablo.

No, kada joj je livanjski umjetnik objasnio za što mu je potreban baš taj orah, Danica je bez imalo oklijevanja dopustila sječu, i to bez naknade. I tako nakon što je riješio glavni problem i nakon što je orahovo deblo prošlo određenu fazu sušenja, Mito se početkom ove godine uhvatio posla. I premda ima dana kada ga dlijeto baš i ne sluša, on se nada da će najveće drveno raspelo na svijetu biti završeno do kraja godine.
Ušlo ono u Guinnessovu knjigu ili ne, Mito nam ipak nije mogao reći kakva će biti daljnja sudbina ovoga raspela. O tome on gotovo da i ne razmišlja. Više od toga čini se da je zaokupljen planovima da njegova privatna umjetnička galerija uđe u stalnu livanjsku turističku ponudu, što bi za njega osobno, ali i za njegovo selo Bilu, bila velika stvar. No, i bez toga, Mito nije umjetnički anonimus. On je, među ostalim, i predsjednik sekcije likovnih amatera BiH, osnivač glamočke i kupreške likovne kolonije, ali i vrijedan član Udruge za promicanje eko i etno proizvoda „Stap“. U najkraćem, Mito je umjetnik, i to ne bilo kakav, već umjetnik od formata, premda ne posjeduje akademsku diplomu, što u njegovu slučaju i nije toliko bitno. Naime, umjesto diplome akademskog umjetnika, on ima svoja djela, svoje radove u drvu, i takve ocjene stručne kritike na kojima bi mu mnogi mogli pozavidjeti, pogotovo u jednoj takvoj maloj sredini kao što je Livno.
U svom selu Mito ima umjetničku galeriju, pa tko voli, nek izvoli, neka se uvjeri u to da to što već više od deset godina radi Mito ne može baš svatko tko se u trenucima najobičnije dosade ili pak u želji da na silu postane netko i nešto lati kakvog drvenog panja, te čekića i dlijeta. Ali nisu u pitanju samo djela ovoga umjetnika koja je moguće vidjeti u njegovoj privatnoj galeriji. Mnogo ih je, naime, koja su završila i izvan prostora bivše Jugoslavije. Neka od njih otišla su i u Vatikan, kao vrijedni darovi Svetom Ocu.

A kada je već riječ o takvim kiparskim djelima koja su zavrijedila da se nađu i u vatikanskim vitrinama, posebice djelima sakralne umjetnosti, jedan Mitin rad ipak zaslužuje posebnu pozornost. Riječ je o Kristovu raspelu ispod kojega je Ivan Pavao Drugi prigodom posjeta BiH 2003. godine održao sv. misu na Petričevcu kod Banje Luke.
Kao trajni znak Papina posjeta Banjoj Luci i danas se to raspelo nalazi u toj banjolučkoj crkvi. S velikim ponosom to ističe Mito, kao i činjenicu da je on autor i glavnog križa što se nalazi u stablinskoj župnoj crkvi kod Ploča, zatim raspela u blatskoj crkvi na Korčuli, oltara u Dobratićima kod Jajca...
Mito se, naravno, može pohvaliti još s čitavim nizom svojih kiparskih ostvarenja, od kojih posebno valja izdvojiti likove fra Lovre Karaule, Majke Tereze, Sv. Leopolda Mandića, Ivana Pavla Drugog, kardinala Franje Kuharića, blaženog Alojzija Stepinca, blažene Marije Propetog Petković i drugih kršćanskih i hrvatskih velikana i mučenika. Frano Mioč

 
        Štrajk vlasnika kafića
26.01.2008.  Zbog najnovije odluke Općinskog vijeća Livno da se zabrani rad ugostiteljskim objektima nakon 23 sata, svoje nezadovoljstvo izrazila je većina vlasnika privatnih kafića, posebno onih najprometnijih u strogom centru grada. Odlučili su se na jednodnevni štrajk koji je u četvrtak rezultirao odlaskom njihovih mušterija u obližnje hotele i kafiće koji nisu u štrajku. Nezadovoljni ugostitelji traže da im se, barem vikendom, dozvoli rad do 24 sata, jer kako ističu, mladi već godinama izlaze tek oko 22 sata. Međutim, tu su i sve brojniji protesti građana zbog preglasne muzike i buke oko kafića tokom cijele noći, posebno vikendom, pa će o ovoj problematici sigurno biti još sporenja.   A. Ka.
 
      Uskoro koncesije za izgradnju vjetroelktrana

21.01.2008.  Prema stručnim analizama područje Hercegbosanske županije iznimno je pogodno za gradnju vjetroelektrana, pa su mnoge tvrtke i pojedinci pokazali interes za ulaganje u taj sektor, kazao je pomoćnik ministara za gospodarstvo i industriju u Vladi Hercegbosasnke županije Mate Šiško. Po njegovim riječima, najdalje je u nastojanjima za izgradnjom vjetroelektrana otišla tvrtka "Vran-Đukić" iz Tomislavgrada, pa je već uputila zahtjev za koncesiju na lokalitetu Gradine u općini Tomislavgrad, gdje su već obavljena potrebna mjerenja i napravljen elaborat. "Županijska vlada prihvatila je elaborat ove tvrtke i do kraja ovoga mjeseca ona bi trebala dobiti koncesiju", kazao je Šiško, koji je ujedno i predsjednik Povjerenstva za dodjelu koncesija u HBŽ-u. Inače, na lokalitetu Gradina planira se izgraditi 54 vjetrostupa snage 2MW po stupu. Što se tiče općine Livno, tvrtka "Ivovik" planira na lokalitetu Ivovik postaviti 24 vjetrostupa, također snage 2MW. I ta je tvrtka obavila potrebna mjerenja, ali još nije predala zahtjev za koncesiju. Također na području livanjske Mjesne zajednice Lištani, postoji interes za izgradnje vjetrostupova, ali je potrebno obaviti stručna mjerenja kako bi se utvrdilo je li to područje podobno za izgradnju vjetrostupova", kazao je Šiško

 
        Livno na udaru prosjačke mafije
01.01.2008.  U Livnu je tijekom prosinca znatno povećan broj ljudi koji se bavi prosjačenjem, koje nije samo posljedica siromaštva već sve više "unosno zanimanje" iza kojeg se krije iskorištavanje maloljetnika. Prema podacima policije, prosjačenjem u Livnu najčešće se bave romska djeca s područja Srednjobosanskog i Zeničko-dobojskog kantona. Njih stariji do "radnih mjesta" dovoze kombijima, određuju im "financijski plan" od minimalno 20 KM dnevno, a po vlastitom priznanju pojedinačne "zarade" često se kreću i do 50, pa i 100 KM.
"Prosjačenje uzima sve više maha na području Livna, ali ne zbog siromaštva domicilnog stanovništva nego isključivo zbog takozvanih ''uvoznih prosjaka'', koji su dio organiziranog posla u kojem se iskorištavaju maloljetnici", rekao je glasnogovornik Uprave policije MUP-a Ivica Vrdoljak. Vrdoljak napominje da je žena koja prosi, držeći bebu u naručju, čest prizor na ulicama Livna. Prema njegovim riječima, Livno je postalo stalno odredište sirotinje iz raznih područja BiH.
 
       Kazne za prodaju petardi

19.12.2007.  Ministarstvo unutarnjih poslova  Hercegbosanske županije provodi operativnu akciju „MIR I DOBRO“, s  ciljem stalnog praćenja i sagledavanja cjelokupne sigurnosne situacije na području županije i provođenja pojačanih mjera sigurnosti u vrijeme blagdana Božića, Nove godine i Bajrama.

U sklopu akcije  MUP HBŽ želi upoznati javnost sa zakonskim obvezama o podjeli, prodaji i uporabi pirotehničkih sredstava, te se posebno ističe slijedeće:-pirotehnička sredstva za zabavu razreda I (bengalske šibice, pucajuće šibice i male petarde) mogu se prodavati u trgovinama, kioscima i pokretnim trgovinama. U trgovinama je dopušteno držati do 20 kg pirotehničkih sredstava za zabavu I razreda , i mogu se prodavati tijekom cijele godine, osobama mlađim od 18 godina.- pirotehnička sredstava za zabavu II razreda mogu se prodavati samo u trgovinama oružja i streljiva. Pirotehnička sredstava II razreda  mogu se prodavati u maloprodaji od 27. prosinca do 1. siječnja. Pirotehnička sredstava za zabavu II razreda mogu rabiti i osobe mlađe od 18 godina, pod nadzorom roditelja.
  Uporaba pirotehničkih sredstava za zabavu II razreda  zabranjuje se u  zatvorenim prostorima,  u  prostorima gdje se okuplja veći broj osoba i u  vremenu od 2. siječnja do 26. prosinca. Pored toga, zabranjuje se držanje pirotehničkih sredstava u izlozima.
Novčanom kaznom u iznosu od 1200 do 2500 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba:-ako u trgovini drži više od 20 kg pirotehničkih sredstava za zabavu razreda I,-ako drži pirotehnička sredstava za zabavu razreda II:a) prodaju izvan trgovine oružja i streljiva,b) drži u trgovini oružja i streljiva u količinama većim od 60 kg,c) prodaje osobama mlađim od 18 godina,d) prodaje u maloprodaji od 2.1. do 26.12.e) ako na pojedinačnim pakiranjima pirotehničkih sredstava za zabavu nije istaknut natpis na hrvatskom jeziku sa nazivom proizvoda, proizvođača, razreda, upozorenjem i uputom za uporabu. 
 
     Prosvjetari opet u štrajku

11.12.2007.  Nakon prije dva mjeseca uspješno okončanog štrajka, ponovno se narušavaju odnosi između Sindikata zaposlenih u osnovnom obrazovanju i vlade Hercegbosanske županije.
Razlog ovaj put leži u predloženom nacrtu županijskog proračuna za iduću godinu kojim, prema riječima predstavnika spomenutog sindikata, nije predviđeno nikakvo poboljšanje materijalnog položaja prosvjetnih djelatnika, iako se županijska vlada aneksom potpisanog Kolektivnog ugovora za ovu godinu na to obvezala. Ovim aneksom, zahvaljujući kojem je i došlo do prekida petnaestodnevnog štrajka u rujnu ove godine je bilo predviđeno da će do konca ove godine županijska vlada izradom novih platnih razreda poboljšati materijalni položaj zaposlenih u osnovnom obrazovanju, te da će s predstavnicima njihova Sindikata potpisati novi Kolektivni ugovor koji bi trebao vrijediti za iduću godinu.
No, iako je od tada do danas prošlo poprilično dosta vremena na tu temu, temu platnih razreda i novog Kolektivnog ugovora, održan je samo jedan susret predstavnika županijske vlade i prosvjetnih djelatnika.
Dogodilo se to tek prije dva dana, i to isključivo na inicijativu čelnih ljudi županijskog Sindikata osnovnog obrazovanja. Njihov motiv za uporno inzistiranje na takvom jednom razgovoru bio je upravo predloženi nacrt županijskog proračuna o kojemu bi trebali raspravljati zastupnici u županijskoj Skupštini idućeg utorka, a iz kojega se ne nazire nikakvo povećanje plaća zaposlenih u obrazovanju.
Međutim, kako ni na tom sastanku sindikalisti nisu dobili, po njihovu mišljenju, prave odgovore na postavljena pitanja, akcija dodatnog pritiska na vladu je počela.
U ovom slučaju ona je krenula od pismenog obraćanja, ili bolje rečeno, pismenog upozorenja upućenog ne samo zastupnicima u županijskom parlamentu, nego i svim ostalim mjerodavnima u ovoj županiji.
Izostane li očekivani rezultat, predstavnici prosvjetara ističu kako se glede zahtjeva za usklađivanje plaća s porastom troškova života ni najmanje neće ustručavati da ponovno pokrenu akciju „otimanja“, kako štrajk nazivaju. fm

 
       "Preporod" organizirao svečanu akademiju

25.11.2007.  Skup, kojem je prisustvovala i predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, počeo je intoniranjem himne BiH i odavanjem počasti svima koji su u protekla dva rata dali svoj život za ovu državu. U obraćanju prisutnima predsjednik BZK "Preporod" Šaćir Filandra je podsjetio da su za BiH posebno značajna tri događaja, a to su gubitak srednjovjekovnog kraljevstva 1463., obnova vlastite državnosti 1943. i stjecanje vlastite nezavisnosti 1992. godine. "Ta tri datuma u povijesti ove zemlje i ovih ljudi svjedoče različite mijene i različite oblike našega zajedništva", rekao je Filandra. Prema njegovim riječima, zajednička povijest u BiH nije bila po želji jedne nacije, jedne religije i jedne kulture, jednih ljudi, ali su kroz sva ta stoljeća ljudi u BiH pronalazili modus održivosti sebe kroz odnos prema drugome. Komentirajući aktualnu situaciju u BiH, on je kazao kako živimo u vremenu kada se ravnopravnost građana i naroda u ovoj državi  iskušava i pokušava preoblikovati na nasilan način, ali da ipak nakon svega što se u BiH dogodilo ona traži jedno novo pozicioniranje ravnopravnosti njezinih naroda, njezinih građana. "Bosanski Srbi i bosanski Hrvati, po mom mišljenju, bez obzira na specijalne odnose BiH i sa Beogradom i sa Zagrebom, koji njima određenim polugama osiguravaju stanoviti stupanj garancije ravnopravnosti u BiH, također traže novi oblik uređenja bosanske unutrašnjosti, bosanskog društva, bosanske države, jer su se i oni sada našli u novoj povijesnoj poziciju u kakvoj ranije nisu bili", smatra Filandra. Dodao je kako se u toj i takvoj situaciji očekuju odgovori bošnjačkih političara. "ZAVNOBiH jeste potvrda naše državnosti, a li je on zapravo jedno nužno ishodište našega traganja za nekim novim i boljim rješenjem?", upitao je Filandra.

 
         Zabrana točenja alkohola maloljetnicima
22.11.2007.  Odlukom Općinskog vijeća Livno u svim ugostiteljskim i trgovačkim objektima na području općine Livno ubuduće će biti istaknuta obavijest o zabrani točenja i prodaje alkoholnih pića maloljetnim osobama, a kontrolu provođenja ove odluke vršit će općinska inspekcija. Općinsko vijeće je zbog sve izraženijeg problema maloljetničke delikvencije usvojilo zaključak da se od županijs kog MUP-a zatraži imenovanje stručne osobe u Policijskoj upravi Livno koja će raditi po pitanju maloljetničke delikvencije. Povjerenstvo za pitanja mladih pri općini u suradnji s nevladinim organizacijama, MUP-om i školama organizirat će seriju predavanja o temi maloljetničke delinkvencije. 
 
       Bijeda pokucala na vrata većine
15.11.2007.  Zbog stalnog pogoršavanja ekonomske i socijalne situacije u BiH sve više siromašnih i egzistencijalno ugroženih u Livnu kuca na vrata ovdašnjeg Crvenog križa, Centra za socijalni rad, ali i vlasnika stanova u stambenim zgradama. Prema riječima predsjednika Crvenog križa Stjepana Vidovića, siromaštvo i neimaština natjerali su mnoge da traže pomoć u hrani, odjeći, obući, ogrijevu, školskom priboru, lijekovima, opremi za novorođenu djecu i drugim osnovnim životnim potrepštinama.

Govoreći o teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji koja u pojedinim dijelovima BiH poprima dramatične razmjere, Vidović je izjavio da se broj siromašnih i egzistencijalno ugroženih osoba u livanjskoj općini stalno povećava, jer mnogi nisu zaposleni i  nemaju nikakva primanja, zbog čega nisu u mogućnosti plaćati struju, komunalne usluge, nabaviti ogrijev za zimu.

"Mnogo je onih koji traže pomoć Crvenog križa, a pomoći i donacija sa strane sve je manje. Evidentno je povećanje svih cijena na malo i troškova života, što je u još teži položaj dovelo mnoge siromašne i egzistencijalno ugrožene obitelji, kao i one koji žive na granici egzistencijalnog minimuma", rekao je Vidović. On je dodao da pozdravlja odluku načelnika općine Livno Luke Čelana, koji je iz budžeta odobrio 10.000 KM za nabavku knjiga siromašnim učenicima, kao i odluku Općinskog vijeća kojom je za subvencioniranje prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola iz siromašnih obitelji iz budžeta općine izdvojeno 100.000 KM.   (A.K.)

 
         Zaratile Udruge branitelja u Livnu
08.11.2007.  Udruga branitelja Domovinskoga rata HVO-a Livno oglasila se priopćenjem za javnost u kojemu reagira na poziv braniteljima da izađu na ulice i blokiraju zgradu Županijske vlade u Livnu upućen od strane Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskoga rata. "Tzv. Koordinacija udruga, po naputku HDZ-a BiH, iskoristila je Neovisnu udrugu neuposlenih i razvojačene i nezaposlene branitelje za svoje društveno-političke svrhe. Ovim činom tzv. Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata stavila se po tko zna koji put do sada, u službu propale politike koja je najvećim dijelom raselila Hrvate diljem svijeta i dovela ih na rub životne egzistencije. Da joj je doista stalo do razvojačenih branitelja, obavila bi razgovore s ravnateljem Zavoda za zapošljavanje i predsjednikom Vlade HBŽ-a, koji čine sve da osiguraju sredstva za nezaposlene branitelje i napala bi Federalnu vladu što nije stvorila pretpostavke za provođenje ovog zakona", navodi se u priopćenju. Udruga branitelja Domovinskog rata HVO-a Livna ograđuje se i osuđuje priopćenje tzv. Koordinacije udruga i poziva branitelje na mir i dostojanstvo jer se čini sve da se što prije osiguraju sredstva za isplatu naknada razvojačenim braniteljima, stoji na kraju priopćenja.

        Rak dojke

29.10.2007.  Žene oboljele od raka dojke na području općine Livno osnovale su Udrugu radi pružanja pomoći svim ženema koje boluju od te bolesti.  Udruga će biti od županijskog značenja, što znači da će se inicijalnoj jezgri od sadašnjih 25 članica iz Livna pridružiti  i žene s područja drugih općina koje su u sastavu HBŽ-a. Presjednica Udruge Iva Penić ističe kako je broj oboljelih žena u porastu te da mnoge od njih nemaju dovoljno sredstava za liječenje i nabavu ortopedskih i drugih pomagala.
Da se HBŽ ne razlikuje od svjetskog trenda kada je riječ o porastu broja oboljelih od raka dojke potvrdila je i ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo HBŽ-a dr. Dijana Mamić. Tako je od rujna prošle pa do konca kolovoza ove godine u sklopu Projekta ranog otkrivanja raka dojke, koji vodi dr. Ivan Cikojević, od 1830 pregledanih žena kod 25 potvrđen karcinom. Predsjednica Udruge Iva Penjić nedavno je operirana i tek je na drugoj kemoterapiji. Kroz sve to prolazi sama, stoga je i pristupila osnivanju Udruge kako bi drugim ženama, a i njoj samoj  bilo lakše, te kako bi sve oboljele  spoznale važnost pdrške bližnjih. -Žene ste, možete zamislit kako mi je teško pričat o tome. Ne volim govorit o tim stvarima, više volim biti vesela, želim razgovarati normalno, nego da tema bude ova. Znam da sve žene prolaze kroz ovo isto, zato sam nas pokušala okupit u Udrugu da dajemo jedna drugoj savjete, da iskustva razmjenimo, da lakše nabavimo perike, ortopedska pomagala (proteze za grudi) Uočljivo je i da u sklopu provođenja Projekta ranog otkrivanja raka dojke, pod pokroviteljstvom  ZZO FBIH, žene iz različitih općina HBŽ nemaju iste mogućnosti. Privilegirane su one iz Livna, jer jedino Županijska  bolnica  Livno ima mamograf, istaknuo je dr. Cikojević. (Željka Mihaljević)
 
         Radnici Livtexa petnaest godina radili "na crno"
24.10.2007.  Vladi Hercegbosanske županije dala je suglasnost Vladi FBiH da bude mjerodavna za Livtex, kako bi se što prije riješila financijska blokada tvornice i organizirala proizvodnja. U sklopu rješavanja problematike jedne tvornice vunenih tkanina na široj regiji, ne samo u BiH, usvojena je i odluka o izdavanju 30.000 maraka pozajmice kako bi se barem djelomično riješio problem neisplaćenih plaća.

Zaposleni u Livtexu proživljavali su zadnjih mjeseci iznimno teške trenutke budući da na ime osobnih dohodaka od ožujka nisu primili niti jednu marku. Premda je bilo obećanja iz Županije da će se kriza riješiti i dati suglasnost na prenošenje ovlasti upravljanja tvrtkom na Federaciju BiH, do toga, premda je o tome govora bilo ljetos, nije dolazilo sve do sada. Račun tvornice u dvijema bankama već odavno je blokiran, tako da su i ono malo zarade koja je pristizala od prodaje gotovih proizvoda banke uzimale za podmirenje ranijih dugovanja. Nekoliko mjeseci proizvodnje nije bilo uopće, točnije, od onog dana kad je njzin direktor počinio samoubojstvo na radnom mjestu.

Nakon toga uslijedile su i ostavke u Upravnom odboru, tako da je Vlada HBŽ-a imenovala novog direktora, Jozu Tadića, i novi Upravni odbor, ali do pokretanja proizvodnje nije došlo, niti su se našle mogućnosti za deblokadu računa. Radnici su organizirali prosvjedni skup, te tako ponovo podsjetili na svoju nezavidnu situaciju. Budući da je Vlada HBŽ-a konačno donijela odluku o prijenosu nadležnosti upravljanja tvornicom na FBiH, Livtexova kriza konačno bi mogla biti razriješena.   Željka Mihaljević

 PETNAEST GODINA RADILI NA CRNO Radnici Livtexa proteklih su 15 godina radili "na crno", bez uplaćivanja doprinosa na plaće koje nisu prelazile 250 KM, bez zdravstvenog osiguranja, što im je najteže padalo, budući da se radi uglavnom o sredovječnim i starijim ljudima kojima je zdravstvena pomoć i te kako potrebna. Velike nade polagali su u obećanje federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vahida Heće, koji je posjetio tvornicu i kazao da Livtex ima proizvodni program kiji je tražen na tržištu, te da ga je moguće spasiti.
 
         U Livnu predstavljena hrvatska tvrtka "Geofoto"
05.10.2007.  U Vladi Hercegbosanske županije jučer je predstavljena vodeća hrvatska tvrtka u domeni geodezije i geoinformatike "Geofoto" iz Zagreba. Prvu hrvatsku službu aerosnimanja prisutnima su predstavili zamjenik ravnatelja "Geofoto" Tomislav Tonković i Martina Gucek, geoinformatičar.
"Danas smo predstavili način upravljanja prostorom, pravljenja temeljnih podloga za urbanističko planiranje i izvršavanje aerosnimanja, prikazali kako se uređuje katastar u Hrvatskoj koji se može i ovdje primijeniti na dobrobit svih u ovoj županiji", istaknuo je Tonković.
On je dodao kako načelnici trebaju shvatiti da je krajnje vrijeme da se napravi početni aerosnimak općina i županije koji je preduvjet za daljnje detaljno urbanističko planiranje i ono bi se izvelo u što kraćem roku.
Današnjoj prezentaciji nazočili su županijski premijer Nediljko Rimac, ministar poljoprivrede Stjepan Matković, načelnici općina te predstavnici imovinsko-pravnih službi općina, ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, te inicijator današnje prezentacije i nositelj projekta za proizvodnju pivarskog ječma u Hercegbosanskoj županiji Ivan Rimac.
 
       Učitelji vladu ne slušaju, štrajk nastavljaju

30.09.2007.  Štrajk zaposlenih u osnovnom obrazovanju Hercegbosanske županije se, nažalost, nastavlja.
Naime, do najavljenog susreta članova Skupštine Županijskog sindikata osnovnog obrazovanja i predstavnika županijske vlade, koji se trebao održati u petak, ipak nije došlo. Sat i pol prije početka planiranog skupa, predstavnici vlade su zatražili njegovu odgodu, ali kako se većina članova Skupštine s tim nije složila, do razgovora o iznalaženju rješenja za prekid štrajka uopće nije došlo.
Sjednica Skupštine sindikata, kojoj je nazočio i predsjednik granskog sindikata prosvjetnih djelatnika BiH Ibrahim Halvadžija, ipak je održana. Ova prigoda je iskorištena da se članovi Skupštine upoznaju s dosadašnjim aktivnostima svoga pregovaračkog tima. Nakon kraće rasprave, svi nazočni su svojim predstavnicima iskazali bezrezervnu podršku, da bi potom bila jednoglasno odbijena i ponuda vlade za prekid štrajka. Inače, i Ibrahim Halvadžija dao je punu podršku zahtjevima prosvjetnih djelatnika, te ih pri tome pozvao na jedinstvo.   Frano Mioč

 
         Poslodavci ne prijavljuju sve radnike
25.09.2007.  Na području općine Livno registrirana su 1.134 gospodarska subjekta u kojima je zaposleno ukupno 1.498 radnika ili prosječno 1,3 radnika po jednom subjektu, odnosno poduzeću, ugostiteljskom objektu, trgovačkoj ili obrtničkoj radnji, pokazuju podatci nadležnih općinskih službi. Prema opsežnoj dokumentaciji koju su u srpnju ove godine za članove Općinskog vijeća uradile nadležne općinske službe, na području livanjske općine registrirane su 274  trgovačke radnje u kojima je, prijavljen 101 radnik.
 
         U prvoj noći ubijeno 12 pasa lutalica

13.09.2007.  Započela je akcija odstrela pasa lutalica u Livnu, koju provodi Lovačka udruga "Livanjsko polje" u suradnji s policijom i komunalnim poduzećem. Do sada je ubijeno je 12 pasa lutalica. Od predsjednika ove lovačke udruge Ive Kreze doznajemo da je izvršen obilazak perifernih dijelova grada, gdje se psi lutalice najčešće viđaju, a, po nekim procjenama, u cijelom gradu ima oko 200 pasa lutalica. O nastavku ove akcije odlučuje općinska Služba za inspekcijske poslove, iz koje doznajemo da će akcija biti organizirana više puta zbog velikog broja pasa lutalica. "Ovo je trenutno jedino rješenje problema budući da općina nema dovoljno sredstava da se na drugi način riješi pasa lutalica", kazao je pomoćnik načelnika Službe za inspekcijske poslove Fikret Sitnić.

 
         Centar mladih Livno protiv brutalnog uklanjanja pasa lutalica
07.09.2007.  Livanjski Centar mladih apelirao je na javnost da se suprotstavi brutalnome uklanjanju pasa lutalica u Livnu koje je najavilo Lovačko društvo "Cincar" u suradnji s Vetrinarskom stanicom i MUP-om. Takav način rješavanja problema pasa lutalice već se u više navrata pokazao neučinkovitim, a usto je protuzakonit i opasan po građane jer se provodi u naseljenim mjestima, stoji u priopćenju iz Centra mladih.
Stoga, iz CML-a kao najbolje i dugoročno rješenje smatraju izgradnju prihvatilišta za pse.
"Mi znamo da je za ovakvo nešto potrebno dosta novaca i da Općina Livno vjerojatno taj novac nema, pa zbog toga predlažemo steriliziranje pasa lutalica jer je to metoda koja se pokazala uspješnom u svim sredinama u kojima je primjenjivana", navodi se u CML-ovu priopćenju. Treba provesti registraciju svih pasa kućnih ljubimaca i radnih pasa na području HBŽ-a te kažnjavati vlasnike odbjeglih ili napuštenih pasa, što je potrebno zakonski regulirati. Posljednji je i najgori korak eutanazija, ali, ako je ipak potrebna, treba da se provodi na human i zakonski jasno definiran način. Uporaba vatrenog oružja nije u skladu sa Zakonom o eutanaziji i ugrožava sigurnost građana, a ne riješava problem, dok se kombiniranjem navedenih metoda maksimalno smanjuje broj pasa lutalica, tvrde u livanjskome CML-u.
 
       Za 57,6 posto mortalitet veći od nataliteta

30.08.2007. U prvih šest mjeseci ove godine na području Hercegbosanske županije rođeno je 236 beba, a umrle su 372 osobe, odnosno broj umrlih veći je od broja rođenih za 57,6 posto, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Hercegbosanske županije. “Hercegbosanska županija nakon rata bilježi stalnu negativnu stopu prirodnog priraštaja stanovništva, odnosno veći broj umrlih od broja rođenih”, kazala je dr Dijana Mamić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo.

 
        Nelegalno rade devet godina
20.08.2007.  Akumulaciono jezero Buško blato i Crpna stanica Livno, koja vodu iz ovog jezera na teritoriji BiH prebacuje u hrvatsku hidroelektranu Orlovac, od 1998. godine radi bez dozvole. Potvrđeno je ovo u Ministarstvu za poljoprivredu i vodoprivredu FBiH.

"Posljednja dozvola za rad koju su imali je iz 1998. godine kada su te dozvole izdavale županijske vlasti. Da bi dobili vodoprivrednu dozvolu morali su biti registrirani u BiH, ali kada su se registrirali 2006. godine, uz zahtjev za dozvolu nisu dostavili kompletnu dokumentaciju", tvrdi Hazima Hadžović, pomoćnica ministra za vodoprivredu, i napominje da je o svemu obaviještena inspekcija. Jezero je prije dvadesetak godina napravljeno zajedničkim ulaganjem BiH i Hrvatske i puni se vodom vlastitog sliva, a ta voda se do HE Orlovac u Hrvatskoj provodi sistemom kanala dužim od 80 km. Prema dostupnim podacima, prosječna mjesečna proizvodnja električne energije iz ove akumulacije je oko 32 gigavat-sata i mnogi smatraju da ovaj potencijal BiH mora bolje koristiti. Prilikom nedavne rasprave u parlamentu FBiH zastupnici su upozorili da ova crpna stanica nema koncesiju i da zbog toga nema ni dozvolu za proizvodnju električne energije.

Glavna inspektorica Nada Galić kaže da Crpnoj stanici nedostaje "samo jedan dokument", ali da plaća sve obaveze za korištenje vode i da njihov rad zbog toga nije sporan. "Njima nedostaje samo plan postrojenja i s obzirom na to da su oni dio postrojenja Hidroelektrane Orlovac koja je u Hrvatskoj, potrebno je napraviti izvadak tog dokumenta i za to treba vremena, a za nas je prihvatljiva okolnost da taj dokument postoji", pojašnjava Galićeva. Napominje da Stanica Buško blato plaća naknadu za zahvaćenu vodu koja se izračunava na osnovu izvještaja o proizvodnji struje.

 
       Održana Seoska olimpijada "Buško Blato 2007"
14.08.2007.  Pred oko 5000 posjetitelja, jučer je održana zabavno-sportska manifestacija Seoska Olimpijada "Buško blato 2007" na stadionu NK Kamešnice u Podhumu. U borbi bikova apsolutni pobjednik je bio bik «Crni» vlasništvo Ante Radanovića iz Kladnjica kod Kaštela. U razbadanju u finalnoj borbi bikova u teškoj kategoriji, bik «Crni» težine 1200 kg. Pobjedio je bika vlasništvo Halila Smajića iz Viteza. Vlasniku pobjedničkog bika pripala je nagrada od 5 000 KM, a vlasniku pobjeđenog bika 2 000 KM. U lakoj kategoriji bikova težine do 850 kg pobjednik je bio bik «Mrkonja» vlasnika Ante Dumančića iz Rakitnog kod Posušja. U utrci konja na 1400 metara pobijedilo je grlo «Voker» iz konjičkog kluba «Butmir» iz Sarajeva kojem je pripala nagrada u iznosu od 1600 KM. Grlo «Hari» iz konjičkog kluba «Vreba» iz Hrvaca kod Sinja, pobijedilo je u naj atraktvnijoj utrci na 2200 metara. Vlasniku Ivanu Zorici pripala je nagrada 2500 KM. Vlasniku drugoplasiranog grla «Arabela» Smaji Đedoviću iz Sarajeva pripala je nagrada od 1 500 KM. U utrci domaćih konja na 1200 metara prvo mjesto osvojilo je grlo «Sabih» iz konjičkog kluba iz Sarajeva kojega je jahao 11-godišnji džokej Tarik Bećar. Drugo mjesto pripalo je grlu «Doni» također iz konjičkog kluba Butmir iz Sarajeva. U svim utrkama sudjelovalo je 18 konja. Damir Šimić iz Šujice bio je pobjednik u skoku u dalj, Zdravko Tubić iz Bugojna pobijedio je u bacanju kamena s ramnea, ekipa Graničara iz Metkovića pobijedila je u potezanju konopa, dok je u natjecanju čelične ruke pobjedio Mate Krivić iz Tušnice. (Ž. Mihaljević)
 
                   ČESTITKA NA URBANOSTI

O tempora, o mores!!!

Da je netko na početku ovoga ljeta govorio da se Livno neće utopiti u sivilu kiča i površnosti obične, najvulgarnije potrošnje, domaćih i gastarbajtera i njihovih potomaka – tko bi u to povjerovao. Ali grupa hrabrih entuzijasta iz Centra Mladih su pokazali i još uvijek pokazuju da se može i drugačije.

Svi mi u Livnu znamo, čak i preko stranica Livno – Online-a, da su mnogi bili skeptični na početku njihovog ovogodišnjeg projekta, ali oni su bili uporni i pokazali da su u pravu. U subotu su koncertom Urbana & IV dokazali svoju volju i želju da gradu podare nešto lijepo. Poslije mnogo godine u Livnu se dogodio pravi koncert, ne onaj po kavanama, ne onaj po diskotekama, ne na playback sa početkom u 1 000 000 sati iza ponoći, nego koncert na predivnom mjestu u oficijelno vrijeme. Bilo je nekoliko stotina mladih ljudi koji su pjevali i veselili se bez ijednog incidenta i dokazalo se da i to može.

Naše najiskrenije čestitke i riječi podrške Centru Mladih i pozivamo sve urbane građane Livna da se pridruže njihovoj akciji  i da im pruže podršku.

Još jedanput, čestitamo i svaka čast!!!

                                                                                                         Kantonalni odbor SDP BiH Livno
 
        Doza krvi od 300 KM stiže za šest sati
24.07.2007.  "U vezi s nedostatkom krvi u županijskoj bolnici javljam Vam se da, ako plaćate dozu krvi 300 maraka, da mi se javite. Ja sam 0 pozitivna i mogu uvijek stići za maksimalno šest sati. Inače sam redoviti davatelj krvi u Zavodu za transfuziologiju u Sarajevu što možete provjeriti", poruka je koja je na internetsku stranicu Livno Online stigla nakon apela upućenog građanstvu da daruju krv jer u Županijskoj bolnici rezervi ima samo za hitne slučajeve, dok se za tzv. hladni program mora osigurati zamjenska krv.
Većina ljudi osudit će prodaju krvi i nazvati to nehumanim činom, no činjenica je da čak i rodbina bolesnika koji se treba operirati nerado daje krv. Ne želeći ulaziti u razloge takvog ponašanja, je li riječ o pomanjkanju osjećaja ili zdravstvenoj neprosvijećenosti, ipak moramo zaključiti da je krajnje bezobrazno zarađivati na tuđoj muci. S druge strane, pak, dobijete odgovor da je u situaciji kad nemate što jesti to jedini način za solidnu zaradu. Tako se priča kako se u Livnu krv prodaje i da jedan gram stoji jednu marku.
Cijelu lavinu pokrenuo je Slavko Puđa, umirovljenik iz Livna, koji nam je kazao da je trebao operirati koljeno. No, u bolnici mu nisu rekli da treba sâm osigurati dvije doze krvi, pripremali ga za operaciju, dali mu infuziju, a onda - skinuli sa stola. Točnije, došla je medicinska sestra i rekla kako se ne može operirati bez krvi.

Uhvatio me je bijes, odjenuo sam se i na odjelu potražio liječnika koji mi je rekao da probam naći barem jednu dozu. Najviše me boli to što sam i sâm bio dragovoljni darovatelj krvi  ogorčeno priča Slavko i pokazuje člansku iskaznicu darovatelja iz splitske bolnice. U Županijskoj bolnici, međutim, kažu kako je istina drukčija od onoga što kaže Slavko - da je u pitanju tzv. hladni program za koji treba osigurati zamjensku krv, ali da je pacijentu Puđi mjesec dana prije operacije rečeno kako treba osigurati barem dvije doze krvi. (Željka Mihaljević)
     Pokušao sam mu NAĆI KRV, ali...
Nije istina da mu nije rečeno da treba osigurati zamjensku krv, ja sam mu osobno to rekao mjesec dana prije operacije. Ja sam čak pokušao to odraditi za njega, no nitko od rodbine, ni žena ni djeca nisu htjela niti čuti za njega, a kamoli da daju krv. Riječ je o kroničnom alkoholičaru čiji nalazi jetre nisu bili dobri. Nije skinut s operacijskog stola.     Dr. Gajo Kozomora, spec. ortopedije 
 
        Pobuna u livanjskom pravosuđu: sudije traže regrese
16.07.2007.  Glavni tužilac livanjske županije, njegovi zamjenici, te sudije Županijskog i Općinskog suda u Livnu, podnijeli su zahtjev županijskoj Vladi za isplatu regresa za godišnji odmor za 2003., 2004. i 2005. godinu. Ovaj regres za ovu kategoriju državnih službenika iznosi 70 posto plaće koja, ovisno od funkcije, iznosi od 2.000 do 4.000 KM. Predsjednik županijske Vlade Nediljko Rimac  potvrdio je da je riječ o zahtjevima glavnog županijskog tužitelja i troje njegovih zamjenika, koji traže regres za tri godine, te 12 sudija dva suda, koji traže razliku regresa za 2004. i 2005. godinu. Županijska Vlada imenovala je povjerenstvo u kojemu su ministar pravosuđa i uprave Bogoljub Bursać, ministar financija Ante Krajina i pravobranilac Serafin Kelava, koje će pokušati utvrditi šta je sporno sa isplatom regresa.
 
        U Livnu 145 grla stoke zaraženo brucelozom