Na deponiji smeća postoji nekoliko svježih nasipa zemlje iz kojih vire ostaci uginulih životinja (razni dijelovi tijela, kosti, vuna, ...), zbog čega se osjeća neugodan miris truljenja. Prema kazivanju ljudi koje sam zatekla kod deponije radi se o eutanaziranoj stoci koja je navodno oboljela od bruceloze. Navedeno odlagalište nije ograđeno na način da bi se spriječio pristup kako divljim tako i domaćim životinjama. Obzirom da navedena deponija nije ograđena, kako bi se spriječio pristup drugim životinjama, te da su uginule životinje plitko zakopane, kao i to da se radi o kraškom području kroz kojeg teku podzemne vode i slijevaju se u vodene tokove grada Livna i okolice, mišljenja sam da postoji realna opasnost za zdravlje ljudi i životinja tj. opasnost od izbijanja zaraznih bolesti.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Ravnatelj: Dr Diana Mamić, spec. epidemiolog

zdravstvo.hbzup@tel.net.ba 

Zahvaljujući organiziranju i danonoćnim stražama, to im je i pošlo za rukom. No, ono u čemu još nisu uspjeli, barem do ponedjeljka, to je inzistiranje da se zakopane lešine, kao potencijalni izvor velike zaraze, odmah moraju ukloniti s iste te lokacije. Od Prilučana doznajemo kako je prije tri dana s predstavnicima općinske i županijske vlasti postignut dogovor vezan za ispunjavanje tog zahtjeva, ali se, nažalost, ni u ponedjeljak na terenu nije ništa promijenilo. U to smo se i mi uvjerili, iako zbog nesnosnog smrada baš i nije bilo jednostavno približiti se samom mjestu gdje su zakopane eutanazirane životinje. A da se baš i nije previše vodilo računa o zbrinjavanju tih i takvih lešina, možda najbolje govori to što su ispod pojedinih zemljanih nasipa bili vidljivi dijelovi lešina ubijenih životinja, kojih je, prema procjenama samih mještana, stotinjak pokopano na tome mjestu.

Ono što je posve sigurno jest da je ovdašnje Komunalno poduzeće u nazočnosti županijskih veterinarskih inspektora radilo taj posao. Samu, pak, lokaciju za eutanaziju i zbrinjavanje bruceloznih životinja odabrala je mjerodavna općinska služba. Samo se postavlja pitanje je li se tu radilo o pismenoj ili usmenoj naredbi. Samim Prilučanima je to i te kako bitno jer ne kane odustati od zahtjeva da netko mora kazneno odgovarati za ovaj slučaj, kao i od namjere da trajno zabrane odlaganje komunalnog otpada na ovoj lokaciji. Ovo posljednje, po njima, je u biti već riješeno. Samo sada treba pronaći krivca.

Inače, u Komunalnom poduzeću nisu raspoloženi ovaj problem komentirati. Rekli su nam tek kako se oni u ovoj situaciji, barem kada je riječ o odvozu smeća, ponašaju kako sami znaju i umiju. Što to praktično znači, nismo uspjeli doznati, ali je činjenica da su u ponedjeljak ujutro livanjske ulice, koje su do tada bile poprilično preplavljene smećem, očišćene. Prilučani nam kažu da je to smeće završilo na glamočkom deponiju.        Tekst i foto: Frano Mioč

24.04.2008.  Novoimenovani direktor rudnika ugljena “Tušnica” Livno Goran Čondrić jučer se obratio predstavnicima Sindikata koje je pozvao da omoguće rad onim djelatnicima koji žele raditi u tom rudniku. U pozivu direktor Čondrić navodi da veliki broj djelatnika želi raditi, ali su onemogućeni jer su im oduzeta sredstva za rad. “Svaki djelatnik ima pravo sam odlučivati o svom sudjelovanju u štrajku, zato dopustite djelatnicima koji žele raditi da rade i vratite im oduzete ključeve strojeva bez vaših provokacija da rade proizvodno održavajuće poslove proizvodnje i otpreme koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka”, navodi se u pozivu direktora Čondrića. “Ako se ovako nastavi uskoro ćemo svi biti bez posla, na ulici, a Sindikat će biti jedini krivac što je to sve tako”, smatra Čondrić.

Prema njegovim riječima, neki predmeti su formirani i na osnovu privatnih istraga i dokaza koji su prikupili građani čiji su članovi obitelji ili rođaci ubijeni u ratu.  Županijski sud u Livnu do sada je procesuirao dva predmeta za ratne zločine od kojih je jedan završio izricanjem pravosnažne presude, a u drugom slučaju je optuženi za ratni zločin zbog nedostatka dokaza oslobođen krivice u drugostupanjskom postupku. Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području HB županije pravosnažno je osuđen Ivan Baković iz Tomislavgrada, kojem je krajem 2004. godine potvrđena kazna od 15 godina zatvora za ubojstvo devetero Bošnjaka u selu Mokronoge kod Tomislavgrada u ljeto 1993. godine.

U Županijskom tužiteljstvu u Livnu su, kao što je poznato, potvrdili da će uskoro podići optužnicu protiv Mišića zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporabe službenog položaja ili ovlaštenja. Mišić kaže da je ogorčen zbog svega i da ne želi iznositi previše detalja. -To je perfidna igra koja se igra oko mene i vjerujte da ste me zatekli s tom informacijom da Tužiteljstvo uskoro namjerava podići optužnicu. To su čisto stručna pitanja, a ako bude podignuta optužnica pokazat će se da to nije tako kao što pojedinci misle - kaže Mišić. Odgovarajući na pitanje može li se reći da je ovo neka vrsta hajke na njega, Mišić odgovara "upravo tako, ja to mogu dokazati, ali mislim da nije vrijeme da o tome govorim". (A.Ž.)

Riječ je, naravno, o traženju policijske asistencije. No, ono što je posebno zanimljivo,  s takvim ponašanjem Ministarstva unutarnjih poslova se ne slaže ni sam njegov čelni čovjek Filip Zrno. On je, naime, mišljenja kako bi u konkretnom slučaju policija ipak trebala intervenirati, ali je, kako smo ga uspjeli razumjeti, problem u policijskom ravnatelju Rafaelu Piviću koji se tome protivi. Razlog je navodno taj što bi po Piviću trebalo najprije ispitati jeli u slučaju imenovanja Nadzornog odbora Tušnice,  koji je posredstvom resornog ministarstva i zatražilo policijsku asistenciju, ispoštovan zakon, a što je, po Zrninu mišljenju, pogrešan pristup rješavanju problema. 

Tu se, dakle, policija stavlja u poziciju suca, naglašava ministar Zrno, te podsjeća kako je ipak policija samostalna u svom radu i kako bi za svoje pogreške svatko trebao snositi odgovornost, pa tako i policijski ravnatelj. Zanimljivo, MUP županije još uvijek odbija pružiti policijsku asistenciju i Fadilu Ćiriću koji bi trebao zasjesti na funkciju predsjednika glamočkog Općinskog vijeća,  iako su tu stvari posve jasne. Razlog je navodno taj što bi neki mjerodavni organ, ali ne i samo Općinsko vijeće, tom istom MUP-u trebao dokazati da je Ćirić legalno izabran na spomenutu dužnost. Sve u svemu, ispada da MUP Hercegbosanske županije lakše izlazi na kraj s kriminalcima nego s političarima.  Frano Mioč

Autobusi Livno busa danas nisu prometovali na lokalnim linijama, a u međugradskom prijevozu prometuju samo autobusi na liniji Livno - Split. Nevrijeme stvara probleme i u napajanju potrošača električnom energijom, pa su ekipe Elektro Livna cijeli dan bile na terenu. Kojim intenzitetom je napadao snijeg dovoljno je reći da je jutros Kupres osvanuo sa 70 cm snježnog pokrivača, da bi oko podneva bilo već blizu metar snijega. U Livnu snijega je upola manje, no bura je učinila svoje, pa veliki broj učenika i osnovaca i srednjoškolaca, jutros nije došao u školu. Zbog navedenih vremenskih nepogoda Ministarstvo prosvjete Hercegbosanske županije donijelo je odluku da se u livanjskim i tomislavgradskim osnovnim i srednjim školama nastave neće odvijati do ponedjeljka.

U ovoj i ovakvoj situaciji koja će se sasvim sigurno negativno odraziti ne samo na opseg predstojeće sjetve, nego i konačan ovogodišnji urod, organizirana država bi, ako joj je uistinu stalo do sela i seljaka, trebala na neki način intervenirati. No, budući da se ovdje radi o BiH, tako nešto izgleda da ne dolazi u obzir. Poljoprivrednici tako i dalje ostaju prepušteni sami sebi i volji trgovaca i trgovačkih lobija, premda je ovdje i o samom kruhu riječ, kruhu koji će i sutra svi građani ove države, a ne samo poljoprivrednici, jesti i kupovati. Koliko će on zapadati malo koga brine. Kada brašno dodatno poskupi, opet će se valjda netko sjetiti robnih zaliha. A gdje su sada te zalihe kada je eventualno riječ o poljoprivrednim repromaterijalima. One, naravno, uopće ne postoje. Ovom narodu ispada da one nisu ni potrebne, jer da je drukčije ne bi se dogodilo i to da Direkcija za robne zalihe Hercegbosanske županije svoj skladišni prostor u cijelosti ustupi federalnoj Poreznoj upravi, budući da ona, za razliku od Porezne uprave, u njemu nije imala što držati. Frano Mioč

07.02.2008.  Cijene voća i povrća na Gradskoj pijaci u Livnu veće su u prosjeku za 30 posto u odnosu na prosinac prošle godine, po čemu ova pijaca spada među najskuplje u BiH, potvrdili su građani u blic-anketi livanjske radio-stanice. Potrošači su se žalili na preskupo voće i povrće, ističući da visoke cijene najviše pogađaju siromašne, nezaposlene i umirovljenike, koji su prinuđeni kupovati najlošije proizvode koji po kvalitetu ne pripadaju ni trećoj klasi ili se potpuno odreći kupovine. Trgovci su potvrdili da se krastavci i paradajz na livanjskoj pijaci prodaju za četiri KM po kilogramu, paprike osam KM, crveni luk 2,5 KM, mrkva po tri KM, bijeli luk 10 KM, krompir 1,20 KM, jabuke od dvije do četiri KM, grožđe šest KM, mandarine 2,50 KM, banane dvije KM. Prema riječima trgovaca, mahom poljoprivrednih proizvođača iz Hercegovine, koji su godinama nosioci ponude na livanjskoj "zelenoj pijaci", cijene voća i povrća su porasle zbog poskupljenja električne energije i nafte koji se koriste za zagrijavanje plastenika u zimskom periodu, kao i povećanja cijena drugih proizvoda i usluga.

30.01.2008.  U livanjskoj Tvornici vunenih tkanina Livtex, jedinoj tvornici takve vrste u BiH, svi strojevi su već odavno ugašeni i nije isključeno da će mnogi od njih uskoro završiti kao staro željezo. A šest strojeva te tvornice, tri vlačare i tri predilice, upravo ovih dana je doživjelo takvu sudbinu i, što je posebno zanimljivo, zahvaljujući njihovoj prodaji radnici su dobili kakvu takvu plaću, i to za travanj mjesec prošle godine.
Međutim, kada bi ti isti radnici mogli dobiti sljedeću plaću nitko se ne usuđuje prognozirati. Za sve je, navodno, glavni krivac mjesecima blokirani račun tvornice.

Samo radi podsjećanja, federalni ministar industrije, energetike i rudarstva Vahid Hećo je još u kolovozu prošle godine isticao kako bi se ovaj problem, kao i problem ponovnog pokretanja proizvodnje u Livtexu mogao uspješno riješiti tako što bi ova tvornica sa županijske prešla u nadležnost federalne vlade Bosne i Hercegovine.
No, to se, prema informacijama koje smo dobili od predstavnika Nadzornog odbora tvornice, ipak nije dogodilo, iako je prije nekoliko mjeseci županijska vlada takvu odluku i donijela. Navodno ta odluka ni do danas nije proslijeđena federalnoj vladi.
O razlozima se može samo nagađati. Ipak, kako doznajemo, to nije bila prepreka resornom federalnom ministarstvu da radi deblokade Livtexova računa do sada izdvoji oko 400 tisuća KM.
Međutim, ako se ima u vidu činjenica da je ukupna financijska dubioza ove tvornice i dalje teška nekoliko milijuna KM, točnije više od šest, veliko je pitanje čemu se stotinjak njezinih djelatnika uopće može nadati.
Sliku više nego otužne Livtexove stvarnosti trenutačno upotpunjuje i nešto što se upravo ovih dana događa u jednom od njegovih pogona. Riječ o poplavi koja je prouzročena pucanjem vodovodnih cijevi, a da taj kvar, koji se dogodio prije deset dana, još nitko nije otklonio.
Razlog je navodno taj što bi saniranje toga kvara podrazumijevalo privremenu obustavu isporuke vode okolnim mještanima što su priključeni na Livtexov vodovod. Sam taj prizor ipak nam nije bilo dopušteno vidjeti, ali nas radnici Livtexa uvjeravaju kako je u jednom od pogona te tvornice vodostaj u stalnom porastu. Frano Mioč

25.01.2008.  Vlada FBiH uvrstila je u Proračun 2008. godine na, temelju zahtjeva Vlade Hercegbosanske županije, oko milijun KM namijenjenih za izgradnju puta  Prolog-Vaganj, tako da se ove godine očekuje nastavak izgradnje puta. Do sada su završene 4 najteže faze, a do završetka je preostala  još izgradnja oko 4,5 km puta. Prema riječima Ivice Kuliša, pomoćnika ministra za promet i veze završen je  najteži dio koji odnosi na probijanje ceste. U izgradnju puta  županijska vlada uložila 1.500.000, 00 KM, a vlada FBiH 1.800.000,00 KM. Za završetak  puta, prema projektnoj dokumentaciji, potrebno je oko 10.000.000,00 KM, a vlada FBiH u srednjoročni plan razvoja predvidjela je završetak puta krajem 2009. godine. Cesta Livno-Vaganj duga je 88 kilometara i bila je nekada glavna poveznica Bosne i Hercegovine sa srednjom Dalmacijom. Postojeća cesta Livno-Sinj preko Kamenskog duga je 103 KM.  Osim što bi skratila put, izgradnjom ceste Prolog Vaganj stvorila bi se bolja povezanost i omogućilo poticanje razvoja gospodarskih potencijala.      

Financijsku potporu projektu u iznosu od 1.200 KM dala je Fondacija Mozaik iz Sarajeva, i to za polovicu prijelaza, dok je drugu polovicu sredstava osigurala livanjska općina. Zbog ranije preuzetih i ugovorenih obveza izvođača radova, Livno-putova, realizacija se prenijela i na drugu polovicu godine. No, kako ističe Šemsija, Mozaik je imao razumijevanja za neočekivane okolnosti, te prihvatila zamolbu za produženje roka trajanja ugovora. Tijekom realizacije projekta bio je upućen poziv svim livanjskim poduzećima i institucijama da i oni svoje prilaze prilagode invalidnim osobama kako bi im se olakšalo svakodnevno kretanje. Međutim, po riječima naše sugovornice, odazvao se samo Poslovno trgovački centar Forum. To ih neće obeshrabriti, jer ostalo je još puno toga za uraditi, dodaje Đeladini kao  to da s ovim aktivnostima nastavljaju i u 2008. godini. Željka Mihaljević

17.12.2007.  Članice Udruge sv. Vinka Paulskog iz Livna humanitarnim radom bave se tijekom cijele godine, a njihova aktivnost se posebno može uočiti u blagdansko vrijeme. U svim prodajnim centrima i trgovinama u Livnu u božićno vrijeme mogu se vidjeti posebna mjesta gdje kupci mogu priložiti šećer, ulje i ostale kućne potrepštine za siromašne. Članice Udruge ne samo da prikupljaju pomoć, nego i same pokušavaju iznaći sredstva, tako izrađuju čestitke, vezu i slikaju, a prikupljeni novac od toga daruju siromašnima. “Udruga u božićno vrijeme organizira priredbu za djecu s posebnim potrebama te ih prigodno daruje, zatim redovito obilazimo staračke domove, gdje su štićenici iz naše općine. Zahvaljujem svim poduzetnicima u našoj općini koji nam nesebično pomažu, a posebno bih istaknula velečasnog Pribanića koji žvi i djeluje u Americi, iako nikada nije bio na ovim prostorima, redovito nam za Božić šalje novčanu pomoć za siromašne”, kazala je Javorka Brčić predsjednica Udruge. (Pavo Duvnjak)

06.12.2007.  U povodu blagdana Sv. Nikole danas su u livanjskim dječjim vrtićima održane prigodne svečanosti posvećene najradosnijem dječjem blagdanu. I ove godine Udruga sv. Vinka iz Livna uključila se u ovogodišnju proslavu sv. Nikole tako što je u dječjem vrtiću "Sunčev sjaj", koji vode sestre milosrdnice, podijelila paketiće djeci s poteškoćama u razvoju koja pohađaju nastavu u OŠ "Fra Lovro Karaula", dok je Moto klub "Vukovi" donirao paketiće za jasličku djecu ovog vrtića. Osobito svečano bilo je danas na središnjem gradskom trgu gdje je kolona motociklista, članova Moto kluba "Vukovi" dovezla sv. Nikolu, koji je podijelio paketiće djeci iz livanjskim vrtića i drugoj djecu koja su došla na trg. Tom prigodom podijeljeno je oko 400 paketića, koje je iz svojih sredstava osigurao sam Moto klub "Vukovi". FOTOGALERIJA

Divlji konji nastali su od pitomih konja početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je jedan od farmera, usljed gladne godine bio prinuđen da u poljane pusti nekoliko svojih konja, koje nije imao čime da prehrani tokom zime. Iako tada niko nije vjerovao da će konji u nemilosrdnim vremenskim uvjetima, kakvi vladaju u ovim predjelima, bez štale i hrane preživjeti zimu, oni su se srodili sa divljinom, gdje ih iz godine u godinu ima sve više i kojom već desetljećima haraju. Tokom ratnih godina sa područja Kupresa i Glamoča, mnogi su napuštajući svoje domove, pustili konje u šume, koji su se, lutajući, skrasili na livanjskim poljanama, gdje su do danas opstali. 

Damjan Mihaljević, penzionirani policajac, rođen u obližnjem livanjskom selu, kao veliki ljubitelj prirode, tokom svih godišnjih doba, obilazi divlje konje, koji ga se već duže vrijeme ne plaše. Kaže da je naučio mnogo o njima, kao osnovno da im ne treba naglo i brzo prilaziti, nego oprezno i lagano, jer nisu navikli na prisustvo ljudi, te u samoodbrani mogu da budu nepredvidivi. "Iako djeluju pitomo, nisu pitomi, jer ljudima prilaze s nepovjerenjem. Tokom ljeta familije divljih konja ćete obično vidjeti razdvojene na više mjesta, a zimi, kada ova divljina i ima najveću čar, oni uglavnom zajedno tragaju za ispašom i vodom", prilazeći jednom od konja. Za razliku od pitomih, divlji konji zimi ne jedu slamu, nego kopajući ispod snijega traže travu i so. Zimi se okupe ispod planine Cincar, gdje su veći nanosi snijega, a zatim idu prema brežuljcima i predjelu Borove glave, gdje vjetar odnese snijeg i lakše mogu da dođu do trave. Damjan kaže da se tada u pravom smislu ogleda stanje divljine. "Iako je županijska šumarija prije nekoliko godina na području Kruga, gdje ove plemenite životinje obitavaju, tokom zime postavila nekoliko hranilica za konje, oni ih nisu ni okusili. Naučili su da se sami snalaze za hranu, kopajući ispod snijega traže travu i so". Navodi da konji tokom ljeta osjete kada u blizini pada kiša i da je tada najljepše promatrati kako se, tražeći osvježenje sa svih strana okupljaju na jedno mjesto. "Prije petnaestak dana u izuzetnom prizoru su uživali i neki od prolaznika, koji su impresionirano promatrali oko 120 konja, kako velikom brzinom galopiraju prema mjestu gdje je padala kiša", dodaje on. Ističe da su divlji konji atrakcija jer ih osim u Livnu, nema nigdje na Balkanu. "Ljudi obično dolaze ljeti, kada je ovo mjesto najljepše za obilazak, najviše iz Dalmacije, Splita, Posušja i Hercegovine". Krdo konja iz godine u godinu se povećava, a samo ove godine bilo je oko 40 ždrebadi, od kojih mnogi ne prežive napade krvoločnih vukova. "U svakoj familiji godišnje bude od sedam do osam ždrebadi, a ako je pravi vođa familije, vuk neće lako prići krdu konja i napasti mlade", priča Damjan. Ističe da se kod divljih konja hijerarhija izuzetno poštuje, te vođa ostale konje usmjerava kuda da idu, a one koji iznemognu od hoda, ne ostavlja same.

Ljeti se konji napajaju na ogromnoj lokvi vode ispod Cincara, koja je poslije Drugog svjetskog rata sagrađena za napajanje 10.000 ovaca, koje su do šezdesetih godina uzgajane u ovim predjelima. Jedini tragovi ovčarstva na ovim prostorima danas su samo oronuli zidovi šest štala u koje su nekada zatvarane ovce, a u njima se ponekad sada odmaraju divlji konji. Nažalost, ove plemenite životinje, koje na jedinstven način oživljavaju ogromne puste predjele iznad Livna, zakonom nisu zaštićeni. "Nažalost, o tome niko ne razmišlja. Općina malo pridaje značaja divljim konjima, a mogli bi se zaposliti ljudi koji bi vodili računa o posjetiocima. Zbog toga što nisu zaštićeni i danas se nerijetko dešavaju krađe konja". Predvečerje na prostranom Livanjskom polju, kada se i jaki vjetar polagano utišava, a divlji konji galopirajući odlaze u nepoznat pravac, stvara utisak kao da ste u starim kaubojskim filmovima. Jedinstveni ambijent područja Kruga, iskorišten je i za snimanje filma "Konjanik", po romanu hrvatskog pisca Ivana Aralice. Obilazeći ta područja nailazimo na malu kolibu, sagrađenu za potrebe filma, uz koju je postavljen i drveni križ. Filmska ekipa je na ovom mjestu, za koje imate utisak da ljudska noga godinama nije kročila, ostala nekoliko mjeseci.

Iako su nekada prostranstva Kruga izuzetno bogata travom iskorištavana za ispašu deset tisuća ovaca, gdje se proizvodio sir, koji se izvozio u Grčku, danas smo na toj lokaciji ispod planine Cincar zatekli samo dva pastira. Sa sedam velikih šarplaninaca pastiri danonoćno izloženi hladnim sjeveroistočnim vjetrovima, čuvaju oko 300 ovaca. Iako je vjetar za one koji nisu navikli na klimu kakva vlada na ovim prostorima i u ovo doba godine nepodnošljiv, pastiri kažu da je vrijeme još lijepo i da prava zima tek slijedi. Tanja Š.