Devetogodišnja škola se uskoro ukida
11.04.2011.  "Više štete nego koristi!", rečenica je kojom je Roditeljsko vijeće Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” iz Livna okarakteriziralo uvođenje devetogodišnjeg obrazovanja i zbog čega će idućih dana od mjerodavnih županijskih tijela vlasti tražiti njegovo ukidanje. Njihovu inicijativu, sudeći prema reakcijama, pridružit će se 90 posto roditeljskih vijeća u osnovnim školama FBiH.

"Podržali bismo devetogodišnji školski sustav obrazovanja da funkcionira. Ali on niti u jednom segmentu ne funkcionira, osim što šteti i djeci i predavačima, a na kraju i roditeljima", poručuju članovi Roditeljskog vijeća Osnovne škole "Ivan Goran Kovačić" iz Livna. Prema informacijama koje je dobio Večernji list, neke županije s hrvatskom većinom uskoro će izići i sa službenom inicijativom da se ukine devetogodišnje obrazovanje. Do konačne odluke provest će se javna rasprava, sondirati mišljenje nastavnika, roditelja.

Sugovornici ističu da im ovakvu odluku valjda neće ukinuti Ured visokog predstavnika ili nova Vlada Federacije BiH jer, prema posljednjim odlukama Ustavnog suda Federacije BiH, obrazovanje spada u ingerenciju županija.
Premda je do službene odluke još dalek put, već je ponuđen novi koncept prema kojemu će se ubuduće na kvalitetniji za roditelje i predavače manje stresan način obrazovati njihovi mališani. To je sustav jedan plus osam koji se primjenjuje u državama članica Europske unije, ali i susjednoj Republici Hrvatskoj.

Prema tom konceptu, djeca bi imala obvezan jednogodišnji predškolski odgoj, a potom bi pohađala osam razreda osnovne škole. U tom slučaju, ističu članovi RV-a, ne bi došli u situaciju da se djeca moraju po deset kilometara voziti do svoje devetogodišnje škole, i da im tamo strane jezike, matematiku ili neki drugi predmet zbog nedostataka kvalitetnog predavačkog kadra predaju studenti.

Prva županija s hrvatskom većinom koja će pokrenuti ovo pitanje je, kako doznaje Večernjak, Zapadanohercegovačka, koja bi sljedećih nekoliko mjeseci trebala izaći i sa službenim prijedlogom o ukidanju devetogodišnjeg obrazovanja.

Službenih izjava o ovom pitanju zasad još uvijek nema, ali je s mjerodavnih pozicija u županijskoj vlasti potvrđeno da se takav prijedlog priprema. I članovi Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja tvrde da je uvođenje devetogodišnjeg obrazovanja jako loše pripremljen projekt o kojem bi se trebalo ozbiljno raspraviti. Od standarda EU-a o kojima je pričao OESS, obrazovanju nije ostalo ništa.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
          Li-trans tuži Općinu Livno
Kamion MAN 27-463, KRAN11.04.2011.  Pred rat najmoćnije bh. transportno poduzeće Li-trans, koje je imalo zavidan vozni park i više od 500 zaposlenih, ratno-poratnim pustošenjem bačeno je na koljena, pa su radnici predložili pokretanje stečajnog postupka u svibnju 2001. godine, koji se razvukao do danas. Predstavnica sindikata ovog poduzeća Mirjana Kasalo kaže da im Općina osporava vlasništvo nad nepokretnom imovinom, odnosno nad zemljištem površine 44.000 metara kvadratnih, na kojem su i dalje ruševne hale koje jedino koriste livanjski motociklisti.  Kasalo tvrdi da Općina tu lokaciju vjerovatno čuva za nekog podobnog "kupca", a zbog svega se ne može kraju privesti stečajni postupak iz čije bi mase radnicima mogao biti uvezan staž. U tu svrhu stečajni upravnik pokrenuo je tužbu protiv Općine radi utvrđivanja prava vlasništva nad spornim zemljištem, koje je jedina vrijednost, jer je pokretna imovina firme rasprodana ili pokradena. Kasalo kaže da je stečajna sutkinja Karmela Lemo prije šest mjeseci izjavila da će stečajni postupak biti okončan za pola godine, što se nije desilo, jer u međuvremenu nije zakazano niti jedno ročište. A. Kamber - Dnevni Avaz
  
          Livanjski umirovljenici poniženi
28.03.2011.  U općini Livno registrirano je početkom ove godine 3.112 umirovljenika, koji mirovinu ostvaruju preko Zavoda mirovinsko-invalidskog osiguranja Mostar, a njih 70 posto prima manje od 300 KM mjesečno, podaci su općinske Udruge umirovljenika. U izvješću o radu ove udruge u prošloj godini, navodi se da je materijalni položaj umirovljenika nepodnošljiv, jer se njihov socijalni status stalno pogoršava, te da ništa bolje nije ni zdravstveno i psiho-fizičko stanje, jer većina ove populacije živi ispod granice egzistencijalnog minimuma, dok su mnogi zbog bijede i neimaštine dovedeni na ivicu gladi.

Umirovljenici upozoravaju da su mirovine u Federaciji BiH “zamrznute” od kolovoza 2008. godine i da od tada nisu usklađivane sa rastom plaća, a da su zbog ekonomske krize i povećanja cijena proizvoda i usluga u posljednje dvije godine obezvrijeđene više od 30 posto, što je, kako navode, dodatno pogoršalo ionako katastrofalan materijalni položaj ove kategorije stanovnika.

Livanjski umirovljenici smatraju da su do ponižavajućeg materijalnog položaja i socijalnog statusa dovedeni zbog kriminalnog djelovanja grupa i pojedinaca koji su nezakonitom privatizacijom i pljačkom sebi pribavili imovinsku korist, a uništavanjem bivše društvene imovine građane FBiH ostavili bez radnih mjesta, čime su ih, kako kažu, podijelili na mali broj bogatih i ogroman broj siromašnih.    

 
         Bolnica dobila četiri nova uređaja, samo jedan u funkciji
17.03.2011.  Odlukom Vlade Hercegbosanske županije, a u sklopu projekta “Modernizacija bolnica u Federaciji BiH”, u vlasništvo Županijskoj bolnici “Fra Mihovil Sučić” dodijeljena je nova medicinska oprema u iznosu od 1,5 milijuna dolara. Riječ je o suvremenoj dijagnostičkoj opremi koja se sastoji od uređaja za računalnu tomografiju i mamografiju, RTG aparata i aparata za ultrazvuk, koji će omogućiti kvalitetnu zdravstvenu uslugu, a pacijenti iz Livna, Tomislavgrada, Kupresa, Glamoča, Bosanskog Grahova i Drvara ubuduće neće morati odlaziti u veća središta radi dijagnostike.
Oprema uskladištena

Koliko oprema znači za županijsku bolnicu, potvrdio je i ravnatelj bolnice Ivica Jozić, kazavši da je nova oprema bila nužna budući da su do sada svi uređaji bili stari pa samim time i nepouzdani.
No, izgleda da će pacijenti morati još sačekati kako bi obavili preglede na njima, budući da isti još uvijek nisu stavljeni u funkciju. Trenutačno je u funkciji samo ultrazvučni aparat dok je ostala oprema uskladištena i čeka na instaliranje, a kako bolnica nema novaca, ravnatelj Jozić poziva županijsku Vladu kao osnivača i županijski Zavod za zdravstveno osiguranje da osiguraju potrebni novac kako bi se uređaji doveli u funkciju.
“Mislim da je i njima u interesu da građani dobiju što bolju zdravstvenu skrb kako ne bi odlazili u druge županije i punili tuđe proračune”, izjavio je Jozić.
Vlada HBŽ-a je na svojoj posljednjoj sjednici usvojila odluku o izgradnji, rekonstrukciji i održavanju javnih županijskih i regionalnih cesta kojom je za ceste predviđeno 3,7 milijuna maraka.  Zbog skromnih financijskih mogućnosti u odnosu na duljinu cestovne mreže planiraju se samo nužna ulaganja u osnovne djelatnosti održavanja i to prioritetno onih dionica cesta koji imaju veći prometni značaj. Nastavak realizacije započetog projekta izgradnje, odnosno rekonstrukcije županijske ceste Prolog – Vaganj, ovisi o ostvarenju planiranih sredstava iz proračuna HBŽ-a i grantova s viših razina.

Usvojena je i odluka o dodjeli koncesije za izgradnju vjetroparka u cilju korištenja vjetropotencijala za proizvodnju električne energije na lokaciji “Baljci” u općini Tomislavgrad. Odlukom su odobreni pregovori s ponuđačem “Tomkup” d.o.o. Tomislavgrad o svim segmentima dodjele koncesije. Vlada je u skupštinsku proceduru uputila financijski plan i program rada županijskog Zavoda za zapošljavanje za 2011. godinu. Dnevni list
 
         Voda za piće često neispravna
02.03.2011.  Rezultati laboratorijskih analiza uzoraka vode za piće na području Hercegbosanske županije u 2010. godini pokazali su da je voda iz vodovoda mikrobiološki bila neispravna u 25 posto, a fizikalno-kemijski u 2,3 posto pregledanih uzoraka, podaci su Zavoda za javno zdravstvo HBŽ. Tijekom prošle godine ova ustanova izvršila je ukupno 448 mikrobioloških analiza vode od kojih je 110 bilo pozitivno, odnosno voda nije bila higijenski i zdravstveno ispravna, te 558 fizikalno-kemijskih analiza, od kojih su nalazi u 13 slučajeva bili pozitivni. Direktorica Zavoda za javno zdravstvo Dijana Mamić potvrdila je da je većina pregledanih uzoraka vode iz vodovoda koji su pod nadzorom javnih komunalnih poduzeća sa kojima ova ustanova ima ugovore o pružanju usluga mikrobiološke i fizikalno-kemijske analize i samo manji broj iz seoskih vodovoda, bunara i čatrnja izvršenih na zahtjev vlasnika.
 

        Za četiri godine otkriveno 60 karcinoma dojke
07.02.2011. Besplatnim mamografskim pregledima, koje od rujna 2006. g. na prostoru Hercegbosanske županije provodi bolnica u Livnu, do kraja prošle godine otkriveno je 60 slučajeva karcinoma dojke, potvrdio je koordinator ovog projekta u F BiH Ivan Cikojević. On je rekao da su programom ranog otkrivanja karcinoma dojke od prošle godine ubuhvaćene sve županije u FBiH, te da je u HBŽ, koja je prva počela realizaciju programa, do kraja 2010. godine izvršeno više od 5.000 mamografskih pregleda prilikom kojih je otkriveno više od 1.700 benignih promjena i potvrđeno 60 slučajeva karcinoma. Prema njegovim riječima, starosna granica oboljelih od karcinoma dojke sve je niža, što potvrđuje i slučaj 22-godišnje djevojke iz Tomislavgrada kod koje je mamografskim pregledom otkriven karcinom dojke. Cikojević je naglasio da je najbolja prevencija otkrivanje malignih promjena u ranoj fazi, jer je tada izlječivost moguća u 97% slučajeva. On je upozorio da je smrtnost žena od karcinoma dojke na prvom mjestu u svijetu, što potvrđuje i podatak da je na svakih stotinu mamografskih pregleda u prosjeku otkriven jedan karcinom, a u ovaj prosjek uklapa se i F BiH, kao i HBŽ.
 
        Umirovljenici više gladni nego siti
28.12.2010.  Materijalno, socijalno i zdravstveno stanje umrovljenika u Hercegbosanskoj županiji izuzetno je teško, čak nepodnošljivo, jer su umirovljenici dovedeni na rub neimaštine, bijede, pa čak i gladi, izjavio je zamjenik predsjednika Udruge umirovljenika općine Livno Augustin Čović.

Čović je potvrdio da većina umirovljenika u Hercegbosanskoj županiji spada u kategoriju teških socijalnih slučajeva, jer primaju najnižu mirovinu u FBIH od 296 maraka ili najnižu mirovinu iz Republike Srpske od 160 maraka, koliko primaju umirovljenici povratnici u općinama Drvar, Bosansko Grahovo i Glamoč. Prema Čovićevim riječima, mirovine u Federaciji BiH nisu usklađivane sa rastom plaća od kolovoza 2008. godine, a zbog povećanja cijena proizvoda i usluga, odnosno uticaja inflacije, realno su manje za 30 posto u odnosu na stanje prije dvije godine.

“Prosječna mjesečna mirovina u FBiH iznosi 320 KM i manja je za dvadeset puta od prosječne mjesečne plaće državnih dužnosnika, a mjesečna naknada za topli obrok državnih službenika veća je od prosječne mjesečne mirovine”, rekao je Čović i dodao da je to sramotno i nedopustivo. On je upozorio da je zdravstveno stanje umirovljeničke populacije u Hercegbosanskoj županiji vrlo teško, jer 90 posto umirovljenika pati od bolesti srca, dijabetesa, depresivnih stanja i neuhranjenosti, zbog čega je, kako je rekao, posljednjih godina povećana smrtnost ove populacije.

 
            Bez posla 435 stručnjaka
06.12.2010.  Na području Hercegbosanske županije na evidenciji nezaposlenih krajem listopada bilo je i 435 osoba sa visokom i višom stručnom spremom, što je za 1,8 posto manje u odnosu na siječanj, podaci su županijskog Zavoda za zapošljavanje. Direktor ove ustanove Ante Omazić rekao da je na evidenciji nezaposlenih koji posao traže posredstvom općinskih sužbi za zapošljavanje u Livnu, Tomislavgradu, Kupresu, Glamoču, Bosanskom Grahovu i Drvaru, najviše ekonomista i pravnika sa diplomom više škole i fakulteta, a koji najteže dolaze do posla. Omazić je naglasio da na evidenciji nezaposlenih na području  Hercegbosanske županije nema diplomiranih građevinskih i strojarskih inženjera, diplomiranih inženjera prometa, profesora stranih jezika i matematike, magistara farmacije i liječnika specijalista, te da postoji potražnja za ovim deficitarnim stručnjacima. Kad je riječ o nezaposlenim osobama sa srednjom stručnom spremom, kojih je na području šest općina HBŽ na kraju listopada bilo 2.471 ili 29 posto od ukupnog broja  nezaposlenih. Omazić je rekao da se najviše traže kuhari i mesari koji su deficitarna zanimanja.
 
        Livno i Drvar najugroženiji
11.11.2010.  Jučer je na područje Livna palo 45 litara kiše po metru četvornom, a dan prije 49 litara kiše. Stoga nije ni čudo da je livanjska rijeka Bistrica nabujala te je u daljnjem porastu. S obzirom da je početkom ove godine ova županija doživljavala pravu havariju kada je općina Tomislavgrad zbog silne kiše bila primorana proglasiti elementarnu nepogodu, građani su u strahu da se ne ponovi isti scenarij. No, prema podacima Uprave za civilnu zaštitu Hercegbosanske županije, kiša koja je posljednja dva dana bez prestanka padala nije ugrozila općine na području županije.
Kako nam je kazao Frano Laštro, direktor Uprave civilne zaštite HBŽ-a, formirane su službe civilne zaštite u svim općinama i stožeri kao operativno-stručna tijela koja se u slučaju poplave ili bilo koje prirodne nesreće aktiviraju i poduzimaju sve mjere zaštite.
“Početkom ove godine došlo je do jedne specifične situacije, posebno u općini Tomislavgrad koja je izazvala plavljenja naselja. Naime, naglo se otopio snijeg te se izlila jedna velika količina oborina tako da su se stvorile velike površinske vode, a i one podzemne koje su izbile na površinu. Tome svemu doprinijele su i lokalne ceste koje nisu bile uređene, odnosno propusti, tako da se voda zadržavala i došla je do kuća”, govori Laštro. Još se mnogi građani ove županije prisjećaju tih siječanjskih poplava kakve nisu upamtili ni najstariji mještani. U mnogim duvanjskim selima oživjela su vrela za koja se smatralo da su presušila, pa ni najstariji stanovnici ne pamte da su bila aktivna. Mještani su na nekoliko mjesta pronašli i zmije koje je voda istjerala na površinu. I u samom središtu grada poplavljene su brojne podrumske prostorije, pa su mjesecima zbrajali štete. Za isplatu šteta izdvojena su sredstva iz proračuna općine, Vlade HBŽ-a i Federacije BiH pomoću kojih su sanirane štete na lokalnim cestama koje su velikim dijelom bile uništene i zbog kojih su sela ispod Ljubuše bila prometno odsječena od svijeta. Kako doznajemo, u planu je i prokopavanje kanala usmjerenog ka ponorima, a sve kako se voda ne bi zadržavala u onom dijelu gdje su naselja.

Na pitanje koja su područja ove županije najugroženija ukoliko do poplava ipak dođe, Laštro odgovara da je to grad Livno koji leži na čak tri rijeke i Drvar koji leži na rijeci Unac, koja se u svom donjem toku, zbog neočišćenog korita zna izliti i plaviti naselja koja se nalaze nizvodno. Unatoč svemu, on smatra da se građani ne bi trebali brinuti zbog poplava. “Bistrica, Žabljak i Sturba se sjedinjuju i ulaze u Buško jezero. Do sada nismo imali velikih problema, posebno kada je u pitanju ugrožavanje ljudi i objekata, a vjerujem da ih neće ni biti”, optimističan je Laštro, jer, kako je kazao, sami položaj ove županije ipak onemogućava velike poplave. Dnevni list
 
          Proračunski minus u HBŽ-u veći od 11 milijuna KM
31.10.2010.  Hercegbosanska županija dobila je prolaznu ocjenu revizije Federacije BiH za 2009. godinu iako je ostvarila deficit veći od 405.000 maraka u odnosu na proračunske prihode zbog isplate plaća zaposlenicima. Navodi se to u revizijskom izvještaju koji je, unatoč određenim nepravilnostima, među najboljim u odnosu na druge županije u Federaciji BiH. Revizori navode da se ne ‘može potvrditi da je izvršenje proračuna adekvatno praćeno sukladno Zakonu o proračunima u FBiH s obzirom da su bruto-plaće i naknade u odnosu na rebalans plana iskazane u većem iznosu za 405.978 KM’. Također se u općim zamjerkama navodi i to da nije izvršen popis imovine, stvari, prava, potraživanja i obveza proračuna.

- Zbog navedenog se ne može potvrditi vrijednost sredstava i izvora sredstava iskazanih u financijskim izvješćima za 2009. godinu, objašnjava se u izvještaju.

Prema financijskim izvješćima i izvješću o izvršenju proračuna za 2009. godinu, ukupni prihodi i primici su iskazani u iznosu 51,304.670 KM, što je u odnosu na prihode i primitke definirane izmjenama i dopunama proračuna za 2009. godinu manje za 4,383.148 maraka ili 92,13% u odnosu na planirane. U odnosu na prethodnu godinu ostvareni su manji prihodi i primici u iznosu od 6,251.195 KM ili 10,86%. Iako su se vlasti obvezale provesti uštede u proračunu zbog odobravanja sredstava od MMF-a u visini od 1,6 milijuna maraka, Vlada HBŽ-a nije smanjila plaće i ostale obveze koje su proistekle iz toga sporazuma.

U konsolidiranoj bilanci stanja na kraju 2009. godine ukupno je iskazan minus od 11,301.718 milijuna potrošnje u odnosu na proračunske prihode.

Također se navodi da HBŽ ima kratkoročne obveze i razgraničenja u ukupnom iznosu od 15,2 milijuna maraka. Od toga iznosa 5,6 milijuna odnosi se na obveze prema dobavljačima 4,6 te grantove, kao i tekuće transfere, dodatna primanja u školama od 267.457 maraka. Kratkoročni krediti iznose 137.908 maraka. Istodobno obveze prema korisnicima proračuna su u iznosu od 9,2 milijuna, od čega se za plaće odnosi 1,39 milijuna te na obveze za naknade plaća 6587 KM, poreze i doprinose na plaće od 6,9 milijuna od čega se 1,02 odnosi na prosinac 2009. godine, a čak 5,8 milijuna na poreze i doprinose za 2001. i 2002. godinu te ostale obveze prema radnicima, prijevoz i topli obrok od 949.861 KM. R

Revizori su utvrdili da je zajednička karakteristika svih proračunskih korisnika kod kojih je provedena revizija je da nisu donosili plan nabave za 2009. godinu s jasno i precizno utvrđenim vrstama, količinama i vrijednostima svih predmeta nabave, a sukladno Zakonu o proračunima u FBiH i Pravilnikom o nabavi roba, vršenja usluga i ustupanju radova. Tako primjerice Uprava za inspekcijske poslove nije primijenila odgovarajući postupak prilikom nabave računalne opreme u vrijednosti od 10.012 maraka koja je izvršena temeljem više sklopljenih izravnih sporazuma.

Nabava namještaja u vrijednosti od 23.624 marke je izvršena temeljem konkurentskog i izravnih postupaka. Revizori su ukazali i kako nisu poduzete potrebne mjere kako bi se prihodi temeljem potpisanih ugovora o koncesijama i naplatili. Večernji list

 
          Vlada HBŽ neplanski potrošila pola milijuna KM
20.10.2010.  Hercegbosanska županija tijekom prošle godine za plaće i naknade potrošio je gotovo pola milijuna KM više nego što je to bilo planirano u proračunu ove županije. Prema izvješću federalnih revizora, u ovoj županiji nije primjenjivan ni Zakon o uštedama, pa tako plaće proračunskih korisnika nisu bile umanjene. Unatoč ovoj činjenici i najavama čelnika Vlade FBiH da nijedna županija neće dobiti novac iz federalnog proračuna ako ne ostvari uštede, dijelu Hercegbosanske županije iz budžeta FBiH odobrena je tranša od pola milijuna KM.

Proračun HBŽ u 2009. godini iznosio je 68,3 milijuna KM. Za bruto plaće i naknade bilo je planirano 28,5 milijuna KM, a potrošeno je 28,9 milijuna KM, odnosno više od 400.000 KM od planiranog. Kada je riječ samo o plaćama i naknadama uposlenih, situacija je identična. U proračunu za plaće i naknade bilo je planirano 34,9 milijuna KM, a potrošeno je 35,2 milijuna KM, što je u odnosu na plan više za oko 350.000 KM.

"Vlasti u ovoj županiji u srpnju prošle godine umanjile su topli obrok sa 12 KM na 5 KM, a bruto osnovica za plaću za srpanj sa 525,40 KM umanjena je na 451,90 KM. Ove odluke nisu provedene, pa je 27. kolovoza 2009. godine donesena nova odluka da plaće ne budu umanjene, a topli obrok povećan je na 10 KM. U rujnu je ponovno donesena odluka kojom je topli obrok umanjen na 8 KM ", uočili su revizori. U Skupštini HBŽ prošle godine bilo je 25 zastupnika, od koji je njih 11 bilo profesionalno angažirano. Svi su primali zastupnički paušal od 650 KM, koji je po svakoj narednoj sjednici bio uvećavan za 100 KM, a prošle godine ukupno je održano devet sjednica.

Unatoč nepoštivanju Zakona u uštedama, koji je bio obvezan za sve razine vlasti i bez kojeg županijama nema pomoći iz proračuna FBiH, Vlada FBiH na sjednici održanoj 21. rujna donijela je odluku o transferima za niže nivoe vlasti, među kojima je bila i Hercegbosanska županija. Po ovoj Vladinoj odluci 300.000 KM dodijeljeno je općini Drvar, a po 100.000 KM općinama Glamoč i Bosansko Grahovo.

Vjekoslav Bevanda, dopremijer i ministar financija FBiH, ranije je kazao kako nijedna županija bez ušteda neće dobiti financijsku pomoć, izuzev tri županije koji su neodržive, a među kojima je i Hercegbosanska. Odgovor zašto nije poštovan Zakon o uštedama i kako su probijene proračunske stavke za plaće i naknade jučer nismo dobili od Nediljka Rimca, premijera HBŽ.

U Ministarstvu financija FBiH kazali su nam kako je novac prema Hercegbosanskoj, Bosansko-podrinjskoj i Posavskoj županiji proslijeđen u petak. Za BPŽ i PŽ iz federalnog proračuna osigurana su dva milijuna KM. Ni u ovom ministarstvu nismo uspjeli dobiti informaciju zašto je Hercegbosanskoj iz proračuna FBiH transferiran novac, iako nije poštovala zakon i ostvarila uštede.

Mustafa Mujezinović, premijer FBiH, tvrdi kako je u federalnom proračunu osigurao 23 milijuna KM za tri županije čiji su proračuni neodrživi.  "Već pola od ovog iznosa im je odobreno. Točno je da smo najavili kako pomoć neće dobiti one županije koji nisu ostvarili uštede. Ovo se odnosilo na novac iz kreditnog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom i na presotalih sedam županija u FBiH", istakao je Mujezinović.
 
         Samo jedan dio grada spremno dočekuje zimu
08.10.2010.  U tijeku su pripreme za početak sezone grijanja u većini gradova naše zemlje. Livnjaci su prošle godine u zimu ušli bez grijanja iz gradske toplane, no ove godine jedan dio Livna, zahvaljujući velikim pomacima u rekonstrukciji toplane i izgradnji toplovodne mreže, ove će godine spremno dočekati hladnoću. Glavni financijer ovog projekta je poduzeće Esco-Eco energija d.o.o. Livno, osnovano od općine Livno i tvrtke Dvokut-Pro iz Sarajeva, koja je i izvođač radova.
 Veliki pomaci

“Instalirano je postrojenje od 2 megavata i izgrađeno više od kilometar novog toplovoda. Poduzeće Esco-eco energija d.o.o. Livno izvršilo je i rekonstrukciju objekta gradske toplane, koji je bio potpuno devastiran. Ovo je jedino postrojenje u BiH koje toplotnu energiju proizvodi iz biomase tj. iz obnovljivog izvora energije i zbog toga je ušlo u projekt smanjenja emisije CO2 koje na području jugoistočne Europe provodi norveška vlada”, kazao nam je Dragan Vujanović, tehnički rukovoditelj poduzeća Esco-Eco energija d.o.o. Livno. U dogledno vrijeme poduzeće će širiti kapacitete i instalirati dodatna nova kogeneracijska postrojenja, a također je planirano i širenje toplovodne mreže.
“Za sada je instalirano grijanje u vrtiću 'Pčelica', koji je na taj način aktivirao i svoj novi dio zgrade koji do sada nije bio u funkciji upravo zbog nedostatka grijanja. A osim toga, u ovoj zgradi je u značajnoj mjeri smanjena količina sredstava potrebitih za grijanje vrtića. Osim toga, grijanje je instalirano i u OŠ Ivana Gorana Kovačića, koja je tim povećala kvalitetu u zagrijavanju svojih prostorija i, također, smanjila troškove grijanja”, kaže nam Vujanović, dodavši i da ovih dana počinje i instaliranje grijanja po stambenim zgradama, a tijekom sezone bit će priključeno nekoliko takvih objekata u području okoline toplane.
Važno je spomena i to da je ovim priključenjima znatno smanjena emisija CO2 u Livnu, prvenstveno zbog toga što su se u ovom mjestu za zagrijavanje do sada koristili lož ulje i ugljen koji su poznati kao veliki zagađivači sredine.

Povoljna cijena

“Na sjednici održanoj u rujnu ove godine, Općinsko vijeće je utvrdilo cijenu grijanja, tj. cijenu toplinske energije koja iznosi 0.0982 maraka po utrošenom kilovatu, što je za oko 36 posto jeftinije od utrošenog kilovata električne energije. Mjerenje utroška vršit će se preko kalorimetara, tako da će svako fizička i pravna osoba biti u mogućnosti kontrolirati utrošak energije i tako značajno uštedjeti”, ukazuje Vujanović.
Dosadašnja praksa koja je i dalje na snazi u većini gradova u BiH u Livnu neće biti uobičajena, a riječ je o praksi naplaćivanja energije po kvadratnom metru, bez obzira na to je li korisnik koristio grijanje.

Osiguranje biomase za grijanje

“Za ovu godinu smo biomasu uglavnom osigurali kroz projekt Fonda za okoliš FBiH, koji se odnosi na čišćenje korita rijeka na području FBiH. Naša uloga u projektu je da zbrinjavamo tu biomasu, točnije, da granje i šiblje usitnjujemo kako bismo dobili granulat, koji je potreban za napajanje kotlovskih postrojenja”, predočio nam je Vujanović, izrazivši nadu kako će u bližoj budućnosti povećati kapacitete i početi s instaliranjem novih kogeneracijskih postrojenja.
Na taj način bi usluga grijanja bila dostupna većem broju građana u iduće dvije godine i time bi bio povećan i komfor življenja u dijelovima grada u kojima je to moguće učiniti. Dnevni list
 
        Otvoren novi Vatrogasni dom   SLIKE
25.09.2010.  U sklopu programa obilježavanja 1118. obljetnice prvog pisanog spominjanja livanjskoga kraja i grada Livna jučer je u gospodarskoj zoni “Jug” upriličeno svečano otvorenje novog vatrogasnog doma Livno. Vatrogasni dom svečanim presijecanjem vrpce otvorio je livanjski načelnik Luka Čelan, koji je tom prigodom istaknuo važnost ovog novog objekta za livanjsku općinu, ali i za šest livanjskih vatrogasaca koji će imati bolje uvjete rada.
Riješen pravni status vatrogasaca

“Kolika je važnost i značaj vatrogasne službe i koliko je bitno da imamo spremnu vatrogasnu službu kad je u pitanju livanjska općina svi smo vidjeli ljetos kad je izbio veliki požar na Bašajkovcu”, kazao je načelnik Čalan.
Čelan je istaknuo da je općina Livno ove godine dosta toga uradila kad je u pitanju vatrogasna služba. “Prije svega uspjeli smo razriješiti dugogodišnju zbrku oko reguliranja ravnopravnog statusa naših vatrogasaca, tako da su oni sada svi prijavljeni i u stalnom radnom odnosu. Također, nabavili smo pneumatska kliješta za izvlačenje unesrećenih u prometnim nesrećama koje smo uspjeli dobiti od Vlade Republike Hrvatske, tako da nam je preostalo urediti nove prostorije vatrogasnog doma kako bi naši vatrogasci imali primjeren smještaj. Ostvarili smo i taj cilj i nadam se da će naši vatrogasci imati znatno bolje uvjete nego što je to bilo do sada”, istaknuo je načelnik Čelan. On je dodao da će u idućoj godini općina Livno pokušati osigurati još materijalno-tehničkih sredstava za livanjske vatrogasce kako bi u cijelosti vatrogasna službu bila na zadovoljavajućoj razini.
“Iskoristio bih prigodu i poželio vatrogascima u budućem radu sve najbolje te da što više vremena provode ovdje, u ovim prostorijama, znači, da imaju što manje intervencija”, kazao je Čelan.

Novi dom motivacija za rad

Zapovjednik livanjskih vatrogasaca Draško Knez zahvalio se načelniku livanjske općine Luki Čelanu, predsjedniku Općinskog vijeća Livno Nijazu Golubu i  svim vijećnicima koji su izdvojili sredstva i našli lokaciju za novi vatrogasni dom.
“Ovaj objekt je jedan novi početak za nas i sigurno motivacija za još bolji rad iako smo i prije bili ažurni. Nastavljamo dalje s novim elanom, brinut ćemo se o materijalnim dobrima i imovini naših sugrađana, kao i stradalih u prometnim nesrećama”, kazao je Knez.
Livanjski vatrogasci su jučer u povodu otvorenja novog vatrogasnog doma upriličili pokaznu vježbu intervencije na gorućem vozilu i izvlačenje unesrećenog iz vozila uz uporabu hidrauličnih kliješta. Anto Mihaljević - Dnevni list
dvd_livno_014.JPG
 
        Potpisan ugovor o čišćenju livanjskih rijeka
15.07.2010.  Općinski načelnik Luka Čelan i Safet Harbinja, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH, potpisali su jučer Ugovor o sufinanciranju za projekt čišćenja obala i vodotoka za 2010. godinu. Aktivnosti realizacije čišćenja podrazumijevaju sječu šiblja (do 10 cm u presjeku) u priobalnom pojasu, prikupljanje otpadnog materijala, njegovo transporta od strane odabranih firmi na unaprijed utvrđene lokacije, te njegove dalje obrade. Dio otpada, prvenstveno PET ambalaža, se planira reciklirati, dok se šiblje, grane i ostala drvna masa planira usitnit te iskoristiti kao energent. Otpad koji se ne bude mogao obraditi na predviđen način, propisno će se deponirati. 

U sklopu ovoga projekta Općina Livno se obavezala formirati Jedinicu za  realizaciju Projekta, sačinjenu od predstavnika institucija uključenih u realizaciju projekta koji će operativno djelovati u skladu sa potpisanim ugovorom. Sve aktivnosti po ovom projektu vršit će se po najvišim profesionalnim, ekološkim  i etičkim standardima. Niti u jednom segmentu provedbe projekta ne će se narušavati zakonske regulative u oblasti okoliša, dok će sav prikupljeni materijal biti propisno prikupljen, odvezen i konačno zbrinut ili ponovo upotrijebljen. Cilj Projekta je čišćenje obala rijeka Sturbe, Žabljaka i Bistrice ukupne dužine 15 kilometara. Čišćenje podrazumijeva prikupljanje i odvoz otpadnog materijala, koji je zaostao nakon poplava u periodu siječanj-ožujak 2010. godine, te  preventivno djelovanje na očuvanje voda, riječnih vodotoka, njihove flore i faune. Pored navedenog, ovim projektom pokušat će se podići svijesti javnosti, te umanjiti dosadašnja praksa nepravilnog odlaganja otpada, a time i smanjiti zatrpavanje korita rijeka i potoka smećem. Ukupna planirana vrijednost Projekta iznosi 50.000,00 KM.

 
        Digitalizacija katastra općine Livno

25.06.2010.  Federalna uprava za geodetske i imovinske-pravne poslove iz Sarajeva i općina Livno danas su potpisali Ugovor o zajedničkom financiranju poslova izmjere i katastra općine Livno. Svoj potpis na ugovor vrijedan 200.000 maraka u ime općine Livno stavio je općinski načelnik Luka Čelan, a u ime Federalne Uprave direktor Željko Obradović.  Nakon potpisivanja Ugovora Obradović je izjavio kako je danas potpisan jedan vrijedan ugovor za općinu Livno kojim će se digitalizirat jedan veliki dio planova općine Livno što će uvelike pomoći gospodarskom razvoju Livna,osobito poljoprivrede. Obradović je naglasio kako će općina Livno dobiti i računalni program kojim će voditi evidenciju o katastru čime će općina Livno podići razinu kvaliteta usluga svojim građanima. Načelnik Luka Čelan je izrazio nadu da će kroz dvije godine biti izvršena digitalizacija katastra cijele općine Livno čime će prestati potreba korištenja starih austrougarskih planova. Danas potpisan Ugovor vrijedan je 200 tisuća maraka. Općina Livno sudjelovat će sa 50 posto kao i Federalna uprava za geodetske i imovinske-pravne poslove. Čelan je izrazio nadu kako će i županijska geodetska uprava prepoznati važnost ovoga projekta i uključiti se u njega. Ove godine se očekuje i završetak komasacije.

 
          Međunacionalna tolerancija na sve višoj razini
25.05.2010.  U prošli petak su u zgradi Vlade predsjednik Vlade Hercegbosanske županije dr. Nediljko Rimac i ministri u Vladi Slavko Matarić i Darko Horvat primili izaslanstvo Narodne skupštine Republike Srbije Radovana Radovanovića, Momčila Duvnjaka, Janka Veselinovića i konzulicu Srbije u Banjoj Luci Jadranku Derajić. Predsjednik Vlade Rimac upoznao je izaslanstvo sa statusom i položajem srpskog naroda na prostoru Hercegbosanske županije, a na sastanku se razgovaralo i o obnovi povratničkih općina na području županije.
Niz zajedničkih točaka

Predsjednik Vlade dr. Rimac je dodao da  su kroz razgovor naglašene konkretne mogućnosti suradnje Republike Srbije i Vlade Hercegbosanske županije na podizanju standarda i  kvalitete života  kroz zajedničke projekte u Drvaru, Bosanskom Grahovu i Glamoču. Također  je upoznao izaslanstvo Narodne skupštine Republike Srbije sa statusom i položajem srpskog naroda na ovom prostoru.
“U zajedničkim razgovorima smo došli do jednog zaključka da je i sa strane Republike Srbije  ovaj prostor, prostor gdje je moguće djelovanje na podizanju standarda kvalitete života. I evo dotaknuli smo niz zajedničkih točaka gdje može Vlada Republike Srbije i Vlada Republike Hrvatske surađivati kad je u pitanju kvaliteta života u našoj županiji kroz zajedničke projekte“, kazao je dr. Rimac. Šef izaslanstva Republike Srbije Janko Veselinović istaknuo je da je izaslanstvo Narodne skupštine RS-a razgovaralo i s načelnicima općina o svim pitanjima održivog povrataka. Istaknuo je i stabilnost međunacionalnih odnosa na ovim prostorima.
“Posljedice rata su još uvijek vidljive, ali ohrabruje to što je međunacionalna tolerancija na sve višoj razini. Očekujemo da će u sljedećem razdoblju izgradnja infrastrukture, kad je u pitanju elektrifikacija, popravak i izgradnja lokalnih cesta i razvoj institucija koji znače opstanak jednog naroda, odnosno kulturnih institucija, biti na određenoj razini koja će pratiti taj gospodarski  razvoj“, kazao je šef izaslanstva Veselinović, dodajući da će nastojati u sljedećem razdoblju zajednički poraditi na tome da se u ovom kraju bolje živi.

“Prednost je što ovdje žive tri naroda koji imaju mogućnost ne samo da budu okrenuti Sarajevu, nego bi trebali pokušati svoju pažnju i aktivnosti usmjeriti i prema Zagrebu i Beogradu, što bi doprinijelo razvoju gospodarske i kulturne suradnje. Na taj način narodi koji žive na području Hercegbosanske županije bi trebali biti most suradnje Srbije i Hrvatske“, kazao je Veselinović.
Veselinović je dodao da se razgovaralo o nekim  temama poput  uspostavljanja prometa na pruzi Beograd-Split, što je dio razgovora hrvatske i srpske vlade.

“Posljedice rata su još uvijek vidljive, ali ohrabruje to što je međunacionalna tolerancija na sve višoj razini. Očekujemo da će u sljedećem razdoblju izgradnja infrastrukture, kad je u pitanju elektrifikacija, popravak i izgradnja lokalnih cesta i razvoj institucija koji znače opstanak jednog naroda, odnosno kulturnih institucija, biti na određenoj razini koja će pratiti taj gospodarski  razvoj“, kazao je šef izaslanstva Veselinović, dodajući da će nastojati u sljedećem razdoblju zajednički poraditi na tome da se u ovom kraju bolje živi. Anto Mihaljević - Dnevni list
 
        Biskup Komarica krizmao 155 Livnjaka

Zajednička fotografija03.05.2010.  Na prvu nedjelju u mjesecu svibnju, u samostanskoj crkvi sv. Petra i Pavla na Gorici, u Livnu, biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica podijelio je sakrament Svete potvrde za vjeroučenike livanjske gradske župe Svih Svetih. Sam obred vršen je pod slavljem svete mise, koje je predvodio sam biskup, dok su koncelebrirali fra Marko Semren, gvardijan Franjevačkog samostana na Gorici, fra Marko Jukić, župnik, livanjski kapelani fra Ivan Kasalo i fra Marinko Baotić, te fra Josip Vrdoljak i fra Marko Medo, zagrebački franjevci trećoreci, rodom iz župe Ljubunčić. Misu je pjevanjem popratio Veliki župni zbor pod vodstvom č. s. Julijane Djaković.

Krizmu je primilo 155 mladića i djevojaka, uglavnom učenika osmog razreda osnovne škole, od kojih je jedan član župe Drvar, dok su ostali župljani župe Livno. U svojem je govoru biskup napomenuo značaj ovog sakramenta, kojim krštenici postaju punopravni članovi Katoličke crkve i istiniti Kristovi apostoli. Primivši na svojim čelima znak križa svetim uljem, po biskupovoj je desnici nad njih sišao Duh Sveti, udijelivši im svojih sedam darova: mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji. Tih je sedam vrlina Isus svojim učenicima ostavio kao znak trajnog saveza, dahnuvši u njih svoga Svetog Duha. Ovim je slavljem zajednica Crkve povećana i obnovljena novim naraštajem, kojemu je od danas zadatak dostojno živjeti evanđelje po onoj Isusovoj: „I bit ćete mi svjedoci, sve do na kraj Zemlje“, onako kako su i prvi apostoli, živeći Njegovu Riječ, po cijelome svijetu kroz naraštaje, pronijeli vijest o Isusovu životu i uskrsnuću, da svaki koji uzvjeruje ima život vječni. (kta/d.s.)
 
         Livnjaci najviše "troše"
18.11.2009.  Srednjoškolci u HBŽ-u sve više su skloni konzumiranju cigareta, alkohola i droga, rezultati su to ankete o navikama srednjoškolaca, koju je proveo Zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih HBŽ-a. Rezultati ispitanika iz svih srednjih škola Županije, o njihovom znanju o zdravlju, bolestima i spolnosti, te njihovim navikama u vezi s pušenjem, drogom i alkoholom prezentirani su na javnoj tribini održanoj u hotelu “Park” u Livnu o temi “Srednjoškolci i njihove navike – jučer, danas, sutra”.

Kako je kazala na tribini ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo HBŽ-a Diana Mamić, cilj ankete kojom je obuhvaćeno 1314 učenika  ili 91,44 posto od 1437 srednjoškolca, koliko ih ukupno ima na području HBŽ-a, bio je da se provjere navike mladih od 15 i 18 godina, a rezultati su poražavajući. “Rezultati su u biti očekivani. Svjesni smo vremena u kojem živimo, u kojem je djeci sve dostupno, ali to nam ne daje pravo kao zdravstvenim i prosvjetnim radnicima te kao roditeljima da neke činjenice zanemarimo. Mislim da bi svi trebali poraditi da ovu statistiku popravimo”, kazala je dr. Mamić. Prema rezultatima istraživanja iznesenih na tribini, broj onih koji su se izjasnili da svakodnevno puše najmanje deset cigareta, pokazuje da je pušenje među srednjoškolcima najizraženije u Glamoču 43,94 posto, Livnu 41,98 posto i u  Tomislavgradu 40,94 posto, a najmanje u Kupresu 21,16 posto. Broj onih koji su se izjasnili da konzumiraju sve tri vrste alkohola najveći je u opet u općini Glamoč 63,22 posto, Tomislavgradu 57,17 posto i Kupresu 50 posto, a najmanji  u Drvaru 25,19 posto. Droga je, prema istraživanju, najdostupnija u Kupresu, gdje se 35,80 posto ispitanika izjasnio da su im lako dostupne i teške i lake droge, potom u Glamoču 31,94 posto i u Livnu se  21,58 posto srednjoškolaca izjasnilo da su im obje vrste droga lako dostupne. Po pitanju stupanja u spolne odnose, istraživanje je pokazalo da seksualno aktivni srednjoškolci postaju u prosjeku s 16 i pol godina. Prosječan džeparac izražen u eurima koji potroši srednjoškolac u HBŽ-u iznosi 2,70 eura po danu, a najveći je u Livnu i iznosi 3,24 eura. Prema istraživanju, gotovo svi ispitanici imaju mobitele, a računala 78,06 posto srednjoškolaca na području županije.

Na kraju tribine resorni ministar Darko Horvat kazao je da ovo istraživanje ima iznimnu važnost, jer je točno pokazalo gdje su srednjoškolci u ovoj županiji po pitanju navika i što sve šira društvena zajednica treba poduzeti u cilju očuvanja zdravlja mladih. On je naglasio da rezultate ovih istraživanja treba uzeti u obzir kada se razgovara o  perspektivnima i brizi za mlade. Nažalost, ravnatelji srednjih škola, ministrica prosvjete Gordana Cikojević, nisu sudjelovali na prezentaciji rezultata ankete, kao niti predstavnici roditelja i učenika. Piše: Anto Mihaljević - Dnevni list
 
          Prezentirani rezultati ankete o navikama sredjoškolaca
16.11.2009.  Zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije proveo je anketu o navikama srednjoškolca na području Hercegbosanske županije. Anketom je bilo obuhvaćeno  1314 učenika  ili 91,44% od 1437 srednjoškolca koliko ih ukupno ima na području Hercegbosanske županije. Istraživanje po pitanju pušenja, broj onih koji su se izjasnili da svakodnevno puše najmanje deset cigareta,  pokazalo je da je pušenje među srednjoškolcima najizraženije u Glamoču, 43,94%, Livnu 41,98% i u  Tomislavgradu 40,94%, a najmanje  u Kupresu 21,16% ispitanika. 

Broj onih koji su se izjasnili da konzumiraju sve tri vrste alkohola najveći je u opet u općini  Glamoč 63,22%, Tomislavgradu 57,17% i Kupresu 50%, a najmanji  u Drvaru 25,19% mladih. Droga je prema istraživanju najdostupnija u Kupresu, gdje se 35,80% ispitanika izjasnio da su im lako dostupne i teške i lake droge, potom u Glamoču 31,94% i u Livnu se  21,58% srednjoškolaca izjasnilo da su im obje vrste droga lako dostupne. Po pitanju stupanja u spolne odnose istraživanje je pokazalo da  seksualno aktivni srednjoškolci  postaju  u prosjeku sa 16 i pol godina. Zanimljivo je da je prosječan džeparac izražen u eurima koji potroši srednjoškolac u Hercegbosanskoj županiji iznosi 2,70 eura po danu, a najveći je u Livnu i iznosi 3,24 eura. Prema istraživanju gotovo svi  ispitanici imaju mobitele, a računala 78,06%  srednjoškolaca na području županije.
Istraživanje po pitanju znanja, broj onih koji su znali ispravno definirati droge, HIV, AIDS, te spolno dozrijevanje je 72,93%, a prema istraživanju stranim jezikom, engleskim ili njemačkim, služi se  ukupno 36,99% svih anketiranih. Ovo istraživanje, kako je istaknuo ministar Horvat, ima za cilj naglasiti  što sve šira društvena zajednica treba poduzeti u cilju očuvanja zdravlja mladih.
“Istraživanje je izuzetno važno jer je točno pokazalo gdje su srednjoškolci u ovoj županiji po pitanju navika. Sve to treba jasno uzeti u obzir kada se razgovara o  perspektivnima i brizi za mlade“-rekao je ministar Horvat.

 
       Livno proslavilo 1117. rođendan
29.09.2009.  Program proslave Dana livanjske općine, koji se obilježava u povodu 1117. obljetnice prvog pisanog spominjanja Livna i livanjskog kraja, počeo je danas svetom misom u župnoj crkvi Svih svetih u Livnu. Nakon mise upriličena je svečana sjednica  Općinskog vijeća Livna, kojoj su nazočili vijećnici Općinskog vijeća, predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Nediljko Rimac s ministrima, generalni konzul RH u Mostaru Velimir Pleša, predsjednik kluba Hrvata u federalnom parlamentu Mate Franjičević, načelnici susjednih općina, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata te predstavnici vojske, vjerskog i stranačkog života.
U svom obraćanju predsjednik Općinskog vijeća Nijaz Golub prisjetio se bogate prošlosti grada i prvog pisanog spominjanja Livna i livanjskog kraja u povelji kneza Mutimira 28. rujna 892. godine. Čestitajući 1117. rođendan grada, livanjski načelnik Luka Čelan osvrnuo se na postignute rezultate u protekloj godini, istaknuvši da najteža godina recesije neće utjecati na korisnike općinskog proračuna i na realizaciju kapitalnih projekata u općini. "Kockice za izgradnju prstenastog vodovoda su se posložile, novac je osiguran tako da nastavak izgradnje može biti nastavljen", kazao je načelnik Čelan. Istaknuo je da se slika Livna mijenja, počevši od središnjeg trga koji je renoviran, gospodarske zone Jug koja otvara nova radna mjesta, grad se širi prema naselju Podvornica-Zgona, u tijeku je renoviranje zgrada Općine, itd. Naglasio je da je kulturnih događanja malo i da su vrata općine uvijek otvorena za kulturne projekte.
Čestitku u povodu rođendana grada Livna uputila je i predsjednica FBiH Borjana Krišto. "Iako smo svjesni trenutka i složenih društveno-političkih prilika i odnosa u BiH i vremena globalno-financijske krize ove teškoće ne smiju biti prepreka napretka Livna", poručila je Krišto.
Nakon svečane sjednice OV-a položeni su vijenci na spomenik poginulim za slobodu hrvatskog naroda te na Trg kralja Tomislava.
Program obilježavanja Dana livanjske općine bit će okončan predstavljanjem zbirke poezije „Evanđelje po čovjeku“, pjesnika Dragana Čondrića, u dvorani Pastoralnog centra, gdje je istim povodom, sinoć otvorena izložba radova Međunarodne ženske likovne kolonije „Bila 2009.“  FOTOGALERIJA
dan_opcine_livno_2009_005.JPG
 
        Specijalizanti će bolnici morati vratiti sav novac
06.08.2009.  Nakon višegodišnje stanke ove školske godine ponovno kreće izobrazba medicinara u Gimnaziji Livno. Riječ je o odjelu Srednje medicinske škole koji će s nastavnom krenuti idućeg mjeseca  i već je upisan jedan razred učenika, a sljedeće školske godine planira se još jedan razred učenika srednje medicinske škole.

Prema potpisanom sporazumu između resorne ministrice Gordane Cikojević i ravnatelja Županijske bolnice “Fra Mihovil Sučić“ Stipe Pavića, gimnazija će organizirati nastavu iz općih predmeta, a stručnu nastavu organizirat će i plaćati Županijska bolnica.
Prema riječima ravnatelja bolnice, inicijativu za otvaranje odjela srednje medicinske škole pokrenula je Županijska bolnica jer će, prema kadrovskim analizama bolnice, za četiri do pet godina doći do potrebe i za srednjim medicinskim kadrom. “Gledajući starosnu strukturu medicinskog kadra, u idućih pet godina dosta njih će  ostvariti uvjete za mirovinu, a to je razdoblje kad bi ove dvije generacije završile školovanje i odradile pripravnički staž. Od planiranih 60 učenika u ove dvije generacije jedan će dio otići na daljnje školovanje, a oni koji ostanu imat će mogućnost brzog zaposlenja“, kazao je Pavić. Županijska bolnica u Livnu ima oko 300 zaposlenih, a kao i u svim drugim bolnicama, najviše nedostaje liječnika. “To je kronični problem. Mi imamo sedam studenata stipendista i  trenutačno osam liječnika na specijalizacijama, a planiramo poslati  još 15 liječnika na specijalizaciju. Proteklih godina Županijska bolnica je imala problema s povratkom liječnika nakon završene specijalizacije, zbog čega se protiv njih vode sudski sporovi“, kazao je  ravnatelj Županijske bolnice.

Pavić ističe da su već nekoliko sporova dobili na sudu, tako da će liječnici koji se nakon specijalizacije nisu vratili u Županijsku bolnicu, morati vratit sve što je uloženo u njihovo školovanje, plus štetu koju su nanijeli bolnici s kamatama. “Oni koji završe specijalizaciju dužni su odraditi dvostruki rok koliko traje specijalizacija, a normalno, nakon toga nikoga ne možemo na silu zaustaviti ako želi otići u drugu bolnicu, ako ima negdje bolje uvjete ili neke privatne razloge“, kazao je Pavić.


U iduće dvije godine upisat će se po jedan razred medicinske srednje škole, čime će se, kako je pojasnio Pavić, izbjeći hiperprodukcija srednjeg medicinskog kadra koji neće moći naći posao. Županijska bolnica u Livnu ima oko 300 zaposlenih, a kao i u svim drugim bolnicama, najviše nedostaje liječnika. “To je kronični problem. Mi imamo sedam studenata stipendista i  trenutačno osam liječnika na specijalizacijama, a planiramo poslati  još 15 liječnika na specijalizaciju. Zapravo, svi mladi liječnici nakon stjecanja osnovnih uvjeta ići će na specijalizaciju. Proteklih godina Županijska bolnica je imala problema s povratkom liječnika nakon završene specijalizacije, zbog čega se protiv njih vode sudski sporovi“, kazao je  ravnatelj Županijske bolnice.

Prema potpisanom sporazumu između resorne ministrice Gordane Cikojević i ravnatelja Županijske bolnice “Fra Mihovil Sučić“ Stipe Pavića, gimnazija će organizirati nastavu iz općih predmeta, a stručnu nastavu organizirat će i plaćati Županijska bolnica.U iduće dvije godine upisat će se po jedan razred medicinske škole, čime će se, kako je pojasnio Pavić, izbjeći hiperprodukcija srednjeg medicinskog kadra koji neće moći naći posao. Piše: Anto Mihaljević - Dnevni list
 
        Država BiH protiv Livanjskog sira
18.06.2009.  U BiH je počela primjena nove strategije u borbi protiv bruceloze, koja podrazumijeva cijepljenje životinja protiv te opasne zarazne bolesti. Međutim, stočari u Hercegbosanskoj županiji ne pristaju na tu mjeru, bojeći se da bi ona mogla ugroziti njihovu egzistenciju. Tako se i Fahrudin Milak iz Komorana kod Livna, koji je zbog bruceloze prošle godine ostao bez pedeset ovaca i pet krava, vrlo žestoko protivi spomenutoj namjeri državnih vlasti.  −Kako da pristanem na cijepljenje svojih ovaca kad nakon toga mjesec dana ne bih mogao koristiti mlijeko? Od čega će onda moja obitelj živjeti? Isto pitanje postavlja i Tihomir Kasalo iz Suhače, također jedan od uzornijih livanjskih ovčara. U njegovu slučaju nije problem samo mlijeko, nego i janjad koju još uvijek nije prodao, a koju bi, ako bi je cijepio protiv bruceloze, mogao zaklati tek nakon tri mjeseca. Pozivajući se na Pravilnik o mjerama kontrole bruceloze mladih preživara, navode ovih dvojice stočara potvrdila nam je i Dubravka Puđa, šefica županijskog Odjela za veterinarstvo.

No, prema tom istom Pravilniku, a što dodatno ovdašnje stočare dovodi u dosta nezgodnu situaciju, nakon isteka spomenutih vremenskih ograničenja, dopušta se priprema mliječnih proizvoda samo od termički obrađenog mlijeka. To automatski znači i kraj stoljetne tradicije u proizvodnji autohtonog livanjskog sira, budući da se spravlja od nepasteriziranog mlijeka. Riječ je, dakako, o najkvalitetnijoj i najtraženijoj vrsti livanjskog sira koji ovdašnji stočari sami spravljaju. Ministar poljoprivrede u vladi Hercegbosanske županije Stjepan Matković i te kako je svjestan situacije u kojoj se nalaze ovdašnji stočari, ali naglašava je to državna strategija koja se treba provoditi i na prostoru ove županije.

−Oni koji se ovome protive imaju mogućnost da im se životinje cijepe u kolovozu ili rujnu ove godine, ako im to nešto znači. No, ako uopće ne pristaju na ovo cijepljenje, moraju prihvatiti svu odgovornost na sebe u slučaju da se ova bolest proširi ili da se, ne daj Bože, prenese na ljude, tako se barem navodi u Pravilniku.  Tihomir Kasalo, pak, ističe kako sa sadržajem spomenutog Pravilnika nitko od stočara u ovome kraju zapravo nije ni upoznat. No, prije njegova donošenja, odnosno prije usvajanja cjelokupne nove strategije u borbi protiv bruceloze, on misli da je i stočare trebalo nešto pitati. Inače, prije nekoliko dana u livanjsku su Veterinarsku stanicu stigle tisuće doza cjepiva protiv bruceloze, ali još se nije čulo da je neki od ovdašnjih stočara pristao na cijepljenje svojih životinja.    Frano Mioč - Slobodna Dalmacija
 
        Preminuo don Ivan Vrdoljak
Don Ivan VrdoljakU livanjskoj bolnici preminuo je nakon kraće, teške bolesti u četvrtak, 14. svibnja 2009. svećenik Banjolučke biskupije don Ivan Vrdoljak. Rođen je 22. veljače 1949. u Žabljaku, župa Livno. Bogoslovne je studiju završio u Zagrebu (1973-1976) i Sarajevu (1976-1979), a za svećenika je ređen 29. lipnja 1979. u Sarajevu. Svećeniče je službe obavljao kao župni vikar u Šimićima (1979-1981), upravitelj župe u Mahovljanima (1981-1983), župnik u Liskovici i upravitelj župe u Ključu (1983-1986) te kao župnik u Lištanima (1986-2009) i upravitelj župa Bosansko Grahovo (1986-2003) i Odžak-Ćaić (2004-2009). Zbog teške bolesti umirovljen je 7. svibnja 2009. Osim što je izgrađivao živu Crkvu, sagradio je župni stan i duhovno-pastoralni centar Sv. Josip u Lištanima i crkvu u Odžak-Ćaiću. I pokojni biskup Alfred Pichler i aktualni ordinarij mons. Franjo Komarica pohvalili su njegovu revnost. Tešku je bolest primio s jednostavnim i punim predanjem u volju Božju. Snagom vjere sačuvao je vedrinu te je s pouzdanjem išao u susret odlasku u kuću Očevu. Misa zadušnica za pok. don Ivana bit će u župnoj crkvi Sv. Josipa u Lištanima (kod Livna) u subotu, 16. svibnja 2009. u 15.00 sati, a odmah zatim pokop na groblju u Gornjim Rujanima kod Lištana, po njegovoj osobnoj želji.
 
       Uskraćeno pravo na maternji jezik
05.03.2009.  U Hercegbosanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji još nema planova da za bošnjačku i srpsku djecu bude uveden maternji jezik niti nacionalna grupa predmeta. Nekoliko tisuća djece bošnjačke i srpske nacionalnosti u županijama s hrvatskim većinskim stanovništvom uglavnom je i dalje uskraćeno pravo da se školuju na maternjem jeziku. Po Ustavu FBiH, sva tri jezika i dva pisma moraju biti ravnopravna i nitko nema pravo da osobama određene nacionalnosti uskrati pravo na maternji jezik i pismo kojim se služi. Izuzeci u županijama s hrvatskom većinom su jedino osnovna škola u Glamoču, gdje djeca Bošnjaci imaju bosanski jezik, te Osnovna škola "Orašje" u Orašju, ali samo za učenike od petog do osmog razreda, koji imaju bosanski jezik.

U osnovnim i srednjim školama u Hercegbosanskoj županiji registrirano je oko 900 djece bošnjačke nacionalnosti, dok je nekolicina njih srpske nacionalnosti. U Općinskom vijeću Livno su kazali kako je prije nekoliko godina bezuspješno bila pokrenuta inicijativa da u škole bude uveden bosanski jezik. "Opravdanje je bilo da nema dovoljno djece bošnjačke i srpske nacionalnosti u odjeljenjima da bi za njih bila organizirana nastava iz maternjeg jezika, kao ni predavača. Profesori Hrvati nisu htjeli predavati nijedan drugi jezik osim hrvatskog. Ministarstvu je bilo predloženo da bošnjačka djeca dok djeca hrvatske nacionalnosti slušaju hrvatski jezik, istovremeno slušaju bosanski jezik. Ministarstvo nije htjelo da zaposli predavača", istakli su u Općinskom vijeću Livna. Odgovor od Gordane Cikojević, ministrice prosvjete nismo dobili, jer nije odgovarala na naše pozive.  Selma Velić Večernje novine
 
        Učenici i nastavnici dobivat će stipendije
16.10.2008.  Srednja strukovna škola “Silvije Strahimir Kranjčević” iz Livna postala je dio elitne mreže od 1000 škola iz cijelog svijeta, koje su postale partneri Njemačke i čiji rad pomaže Goethe-Institut, potvrdio nam je Ivanko Maganjić, direktor ove škole. Istaknuo je da su mu zamjenici veleposlanika Njemačke u BiH Tilman Enders i direktora Goethe-Instituta Petra Raymond uručili diplomu kojom je škola proglašena partnerom Njemačke.  b“O našoj školi kao i u još šest škola u BiH koje su dobile diplome, brinut će se Goethe-Institut, koji će pružati podršku u pedagoškom i materijalnom smislu”, rekao je Maganjić. Ulaskom u ovaj projekt učenici će moći dobiti stipendije za pohađanje tečajeva njemačkog jezika, a nastavnici stipendije za odlazak na seminare u BiH i Njemačku. “Vrlo je važno da će za ispite njemačkog jezika učenici dobiti certifikate koji su priznati u cijelom svijetu”, rekao je on, dodajući da je škola nedavno dobila certifikat ISO 9001:2000 koji omogućava modularni način obrazovanja, specifičan za obrazovanje u Njemačkoj. “To je prelazak sa starog načina obrazovanja na takozvani modularni. Na taj način se provedbom tih nastavnih planova i programa približava praksa i teorija. Znači učenik kad završi ovu školu odmah je sposoban uključiti se u gospodarstvo”, pojasnio je Maganjić. (Anto Mihaljević)    
 
        Gluhonijemi Edin u velikim problemima
05.09.2008.  Livnjak Edin Omeragić (43) je kao beba od posljedica bolesti ostao bez mogućnosti govora. Potpuno je nijem, premda čuje za razliku od tri godine mlađe supruge Safije koja niti govori niti čuje, a što je najgore nije savladala ni abecedu za gluhonijeme kako bi se lakše sporazumijevala sa Edinom, pa se sve svodi na gestikulacije, pokrete usnama... I razumiju se njih dvoje i nekako, ali da bi se sporazumijevali sa svojom djecom, Ahmetom (5) i Minom (3), treba dosta napora. Djeca su potpuno zdrava i dobro čuju i govore, ali su bili prinuđeni naučiti čitati sa usana, iz očiju i pokreta roditelja. Ahmet pohađa vrtić Medžlisa IZ, a Mina još ne mari za školu. Na prvi pogled obitelj se doima sretnom i veselom. Ali, uprkos njihovoj slozi i međusobnoj ljubavi imaju silnih problema. Edin je još u ratu ostao bez posla u "Livno-stanu" gdje je radio kao KV moler. Za Safiju je teško naći posao.

Edin i Safija živjeli su jedno vrijeme u Bihaću kod rođaka, ali posla nije bilo pa su se vratili u Edinovo rodno selo Grboreze. Međutim i tamo je kuća prepuna, i braća mu jedva sastavljaju kraj sa krajem, pa su se nedavno preselili u grad. Stanuju kod Abaza Velagića koji im ne naplaćuje kiriju, jer i da hoće nema od čega, pošto primaju samo neredovno socijalnu pomoć od 85 KM. Edin bi, kaže, radio gdje bilo, radila bi i Safija, jer im nije lako sa 85 KM pomoći. I stvari koje imaju su sve od vlasnika stana koje im je ustupio. Najveća su im, kažu, briga djeca. Kako ih školovati ako ne dobiju posao?  Broj računa UPI banke d.d. Sarajevo je: 1540010000001910, gdje Edin ima tekući račun broj 832566-21-97437. Možda im ko i pomogne, premda ovi ljudi shvaćaju da ima još dosta situacija poput njihove, pa i težih. (A: Kamber)
 
        Livanjski branitelji prijete prosvjedima
01.08.2008.  Zbog velikog kašnjenja u isplati pripadajući im naknada, livanjski razvojačeni branitelji još uvijek nisu odustali od mogućnosti organiziranja javnih prosvjeda. Samo radi podsjećanja, takve prosvjede predstavnici udruga koje okupljaju razvojačene branitelje su najavili još prije petnaestak dana. Tom prigodom su ostavili županijskoj vlasti rok od osam dana u kojem bi se trebao riješiti ovaj problem. U protivnom se kreće u prosvjede, koji podrazumijevaju i blokade rada mjerodavnih institucija. Međutim, nakon razgovora s Nediljkom Rimcem, predsjednikom županijske vlade, i Antom Omazićem, ravnateljem županijskog Zavoda za zapošljavanje, predstavnici udruga koje okupljaju razvojačene branitelje su se glede organiziranja javnih prosvjeda odlučili još malo strpjeti.

Naime, nakon što su se u ovom slučaju uvjerili da u županijskoj, odnosno blagajni ovdašnjeg Zavoda za zapošljavanje, nema dovoljno novca za isplatu traženih naknada, predstavnici udruga su se odlučili obratiti za pomoć federalnoj Vladi. Predstavnicima udruga je obećano da će od federalne vlade takvu pomoć zatražiti i županijska vlada, budući da je, navodno, ista ta federalna vlada ovakvu pomoć, vjerojatno u vidu neke pozajmice, već odobrila Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji. Željko Krišto, predsjednik Udruge bivših pripadnika HOS-a, ne vidi nikakav razlog da federalna vlada na isti način ne iziđe u susret i razvojačenim nezaposlenim braniteljima s područja Hercegbosanske županije.  Ako se to ipak ne dogodi, ako tražena novčana pomoć izostane, onda će, prema riječima Željka Krište, prosvjedi biti neizbježni. Na odgovor federalne vlade čekat će se desetak dana, ističe Krišto. Inače, livanjski razvojačeni branitelji koji imaju pravo na novčanu naknadu, a kojih je na popisu ukupno oko 2100, zadnju naknadu sa Zavoda za zapošljavanje su dobili za veljaču ove godine. Od svih županija u istoj takvoj situaciji samo su još razvojačeni nezaposleni branitelji u Posavskoj županiji, naglašava Krišto. (F. Mioč)
 
        Milijun tebi, milijun meni, a dva Japancu!
19.03.2008.  Jedan vic kaže kako su se na natječaj za popravak satelita javili Japanac, Nijemac i Hercegovac. Japanac je zatražio dva milijuna dolara za taj rizičan posao s obrazloženjem da će pola milijuna dati ženi, pola milijuna državi koja ga je naučila poslu, a njemu milijun.Nijemac je bio spreman odraditi posao za tri milijuna rasporedivši novac kao i Japanac, samo što je cijenu povećao radi bivše žene i alimentacije. Hercegovac je tražio četiri milijuna sa sljedećim obrazloženjem predsjedniku komisije:  Gospodine predsjedniče, milijun tebi, milijun meni, a dva Japancu, pa neka leti.   Slično se ovih dana dogodilo u Livnu. Na općinski natječaj za izgradnju vodovoda javilo se pet ponuđača, dva iz Austrije i tri iz Hercegovine. I premda je KTM Brina iz Posušja bio spreman odraditi cjelokupni posao za 2,5 milijuna eura, posao je dobio Strabag iz Beča za 3,5 milijuna eura. Kako to da je skuplje povoljnije?

- Radili smo po naputku Vlade Federacije koja je sklopila ugovor s austrijskom vladom da će Austrijanci dati povoljne kredite pod uvjetom da se koriste njihovi materijali i izvođači radova -  kaže načelnik Livna Luka Čelan. Koliko sam razumio Čelana, ni jedna domaća tvrtka ne dolazi u obzir kao izvođač radova, pa nije jasno zašto su uopće ovdje objavili natječaj. To su mogli učiniti samo u Austriji. I čudan je taj međuvladin dogovor koji omogućuje Austrijancima ne samo da ovdje prodaju svoj materijal nego i odrade posao i odnesu novce vani, kod ovoliko nezaposlenih.

- Nas su strašno nasamarili . Iz natječaja uopće nismo mogli shvatiti o čemu se radi, pa smo tražili objašnjenje, ali nam se iz komisije nitko nije javio ni nakon 150 poziva i tri pismena zahtjeva. A odbili su nas jer imamo kreditno jamstvo UniCredit banke. Rekli su da nije austrijska. Ali jest europska, talijanska. Ima tu puno nezakonitosti i muljaže, pa ćemo se žaliti - kaže Marina Petrović iz KTM-a Brina. Umjesto žalbe, možda bi vlasniku KTM-a Brina Tomi Mariću bilo bolje glumiti Japanca iz vica. Strabag će od Livnjaka dobiti 3,5 milijuna eura. Od toga može platiti KTM-u Brina 2,5 milijuna za obavljanje posla da bi im navrh njive ostalo milijun eura ili gotovo dva milijuna maraka. S tim ostatkom Strabag može namiriti sve članove komisije, pa i vladina posrednika, a da mu bez ikakva posla opet ostane dobra guta novca, a da repom nisu mrdnuli. (PM)

 
       Ratko Mladić "pazio" na livanjske civile
23.01.2008.  U nastavku suđenja Vojislavu Šešelju pred Haškim tribunalom, svjedok optužbe Goran Stoparić potvrdio je da su pojedini dragovoljci Srpske radikalne stranke (SRS) 1993. godine učestvovali u protjerivanju Hrvata i Muslimana u Hercegovini. Lider SRS optužen je za zločine nad hrvatskim i muslimanskim civilima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-1993. Stoparić, koji je u to vrijeme bio pripadnik srpskih dobrovoljačkih jedinica, izjavio je da su u okolici Nevesinja 1993. djelovali dobrovoljci SRS pod zapovjedništvom "vojvode Vakića". Na pitanje tužiteljice Christine Dahl da li je bilo protjerivanja stanovništva, Stoparić je odgovorio da su "Muslimani odlazili" i da je "bilo slučajeva represije", ali da "to nije bilo organizovano".

Upitan da li su u tome učestvovali Vakićevi ljudi, rekao je: "Nekoliko njih je odlazilo u kuće na svoju ruku, po dvojica-trojica - to je bilo dovoljno da se Muslimani, većinom žene i djeca, uplaše..." Stoparić je posvjedočio i da je dobrovoljce u okolici Livna posjetio Ratko Mladić, koji im je rekao da "kokarde nose u srcu, a ne na glavi". Odgovarajući na pitanje zastupnice optužbe da li je Mladić rekao dobrovoljcima kako da se ponašaju prema civilima tokom ofanzive na Livno, Stoparić je precizirao da su Mladićeve riječi bile: "Do Livna me ne interesuju ni kućni ljubimci, a u Livnu pazite na civile".  Dodatno upitan kako je shvatio te riječi, svjedok je odgovorio: "Ja lično shvatio sam da možemo da ubijamo". Pošto je tužiteljica u sudnici pustila dio intervjua u kojem je optuženi Šešelj za BBC izjavio da je dobrovoljce radikala od 1991. "naoružavala Miloševićeva policija", Stoparić je kazao da "nema razloga da sumnja u Šešeljeve riječi" i da vjeruje "da je bilo baš tako".
 
       Glazba preglasna, a policije nigdje
21.08.2007. prošle godine MUP livanjskog Kantona 10 najavio je da će se odlučnije pozabaviti preglasnom glazbom u ugostiteljskim objektima u Livnu. Spominjala se i ugradnja limitatora u kafićima koji bi mjerili jačinu zvuka u decibelima i pomagali policiji kad građani prijave preglasnu glazbu. bilo je i predviđeno da policija prvi put za preglasnu glazbu usmeno upozori vlasnika, a u slučaju nove prijave građana, slijedilo bi privremeno ili trajno zatvaranje kafića. Međutim, Livno.online konstatira da ništa od toga nije profunkcioniralo. Ni jedan kafić nema ugrađen limitator, a policija još nije zatvorila ni jedan objekat zbog preglasne glazbe. Istovremeno, policajci i druga uniformirana lica MUP-a Kantona 10 još nose uniforme na kojima se nalazi neustavni i nevažeći grb Federacije. Portparol Uprave policije MUP-a Ivica Vrdoljak izjavio je da je to zato što još nisu utvrđena nova obilježja u ovom entitetu. Neustavna obilježja nalaze se na ljetnim uniformama, ali, s druge strane, policjci već duže vrijeme ne nose kape na kojima se, također, nalazi neustavni grb. ''Policajci i druga uniformirana lica, kao i u ostalim kantonima u FBiH, po naređenju policijskih komesara ne nose kape koje su sastavni dio uniforme, jer je grb koji se na njima nalazi proglašen neustavnim'' - rekao je Vrdoljak
 
       Policija ne prisluškuje građane
12.06.2007. Načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a Hercegbosanske županije Husein Bukvić izjavio je da policija u ovoj županiji ne prisluškuje građane, ''jer i kad bi to htjela, ne raspolaže tehničkim mogućnostima za takve aktivnosti''. Bukvić je izrazio žaljenje što policija u HŽ-u ne posjeduje uređaje i opremu za prisluškivanje telefonskih razgovora, jer, kako je rekao, na ovom području ima mnogo osoba koje bi trebalo prisluškivati radi otkrivanja raznih nezakonitosti i kaznenih djela, te učinkovitije borbe policije protiv kriminala. "Da budem iskren, bilo bi mi drago da imamo takve tehničke mogućnosti radi praćenja određenih lica koja su višestruki počinioci teških krivičnih djela i prikupljanja informacija kojima bismo ušli u trag, spriječili i otkrili krivična dijela i njihove počinioce", rekao je Bukvić. On je napomenuo da za prisluškivanje i praćenje sumnjivih lica, koje je zakonom dozvoljeno, policija uvijek može dobiti odobrenje nadležnog pravosudnog organa radi prikupljanja potrebnih informacija koje bi dovele do otkrivanja, identifikacije i procesuiranja počinilaca teških krivičnih djela. 
 
       Održan zbor Preporoda
10.06.2007. Ovogodišnji dvodnevni zbor predsjednika općinskih društava bošnjačke zajednice kulture Preporod održavao se u Livnu u hotelu Dinara. Zbor je počeo u petak, a završio se u subotu navečer s temom ''Tragom bosanskih kraljeva'', o kojoj je govorio Ibrahim Kajan, pjesnik, pisac, povjesničar, osnivač časopisa Behar u BiH i Hrvatskoj. Predsjednik livanjske podružnice Preporoda Semir Ortaš rekao je da na ovogodišnjem skupu u Livnu sudjeluje oko 60-tak općinskih društava Preporod, kojima je cilj sveobuhvatno istraživanje i razvijanje bošnjačke kulture. Zbor je završen koncertom ansambla ''Damir Imamović Trio'', koji je održan u dvorani Narodnog sveučilišta u Livnu.