Anto Petrić je istaknuo da je na temelju svakodnevnih izvješća i aktivnosti provedenih u Hercegbosanskoj županiji od dana proglašenja prirodne nesreće, Federalni stožer CZ izrazito zadovoljan dosadašnjim radom Županijskog stožera CZ te je uvidio da isti daje svoj maksimum i da odlično provodi svoje zadaće.
Nediljko Rimac i Frano Laštro su se zahvalili na pohvalama upućenim od strane Federalnog stožera Civilne zaštite te su istaknuli da su imali dobru suradnju sa općinskim službama Civilne zaštite te svim poduzećima i pojedincima uključenim u akcije zaštite i spašavanja.
Ministar rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Darko Horvat je istakao da je u ovom trenutku potrebna hitna intervencija u županijskim domovima zdravlja te županijskoj bolnici po pitanju opskrbe loživim uljem, kao i dopreme namirnica i lijekova u naselja koja su još uvijek odsječena od svojih središta te magistralnih i lokalnih prometnica, a posebno u gradove Kupres, Drvar, Bosansko Grahovo i Glamoč.
Isto tako resorni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Stjepan Matković istaknuo je da je ova prirodna nesreća donijela velike štete na privatnim poljoprivrednim i stočarskim posjedima te da još uvijek nisu očišćene sve lokalne prometnice koje vode prema farmama. Poslije sastanka svi nazočni su otišli u posjet obiteljima koje se bave stočarstvom na visoravni Krug, a koje su od početka vremenskih neprilika pa sve do jučer bile odsječene od Livna.
12.02.2012. Novi snijeg pogoršao je stanje na području
šest općina Hercegbosanske županije gdje je zbog smetova i
neprohodnih puteva odsječen veći broj udaljenijih sela u
kojima živi nekoliko tisuća stanovnika. Direktor
Uprave za civilnu zaštitu i član Kriznog stožera HBŽ Frano
Laštro rekao je da se ulažu veliki napori kako bi se
deblokirala odsječena sela i da je na raščišćenju zametenih
puteva angažirana sva raspoloživa mehanizacija komunalnih
poduzeća i privatnika.Laštro je naveo da je na probijanju neprohodnih puteva angažirano oko 60 bagera i kamiona sa grtalicama, te da je glavni zadatak svih raspoloživih snaga deblokiranje zatvorenih putnih pravaca i odsječenih sela radi dostave pomoći stanovništvu u hrani i lijekovima. Prema njegovim riječima, zbog pogoršanja vremenskih prilika i situacije na terenu, županijski Štab civilne zaštite odlučio je da proglašenje elementarne nepogode na području svih šest općina HBŽ, od 4. veljače, ostane na snazi i narednog tjedna.
ODLUKU
O PROGLAŠENJU STANJA PRORODNE NESREĆE NA PODRUČJU HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
UZROKOVANE VELIKIM SNJEŽNIM OBORINAMA I NISKIM TEMPERATURAMA
1. Proglašava se stanje prirodne i druge nesreće na području Hercegbosanske županije uzrokovane velikim snježnim oborinama i niskim temperaturama.
2. Radi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na ugroženom području Vlada Hercegbosanske županije određuje:
- da Županijska ministarstva, uprave i upravne organizacije, pravni subjekti i druge institucije stave na raspolaganje Županijskom stožeru civilne zaštite ( u daljem tekstu: ŽSCZ), te da nadležni općinski stožeri civilne zaštite, također stave na raspolaganje sve resurse, koji će se koristiti na ugroženim područjima u skladu sa situacijom na terenu;
- sve pravne osobe u upravama i upravnim organizacijama i zavodima dužne su uvesti neprekidno dežurstvo radi izvršenja zapovijedi Županijskog stožera civilne zaštite;
- u skladu sa zahtjevima na ugroženim područjima zadužuje se Županijski stožer civilne zaštite da izvrši aktiviranje po potrebi svih pravnih subjekata, javnih poduzeća i građana radi pružanja pomoći na ugroženom području;
- u slučaju potrebe a na traženje nadležnih stožera civilne zaštite sa ugroženog područja, Županijski stožer civilne zaštite će u skladu sa svojim ovlaštenjima tražiti angažiranje i snaga zaštite i spašavanja sa područja i drugih županija i općina koje nisu ugrožene ovom prirodnom nesrećom.
3. Troškovi koji nastanu, angažiranjem Županijskog stožera civilne zaštite, te troškovi nastali angažiranje nedostajućih resursa za spašavanje, tijekom provođenja akcije zaštite i spašavanja pokriti će se iz Proračuna Vlade Hercegbosanske županije planiranih za zaštitu i spašavanje, a nedostajuća sredstva iz proračunskih rezervi i drugih financijskih izvora, u skladu sa važećim propisima.
Pored navedenih sredstava, za ove namjene potrebno je koristiti i sva raspoloživa sredstva posebne naknade za zaštitu i spašavanje u skladu sa Odlukom o načinu korištenja sredstava posebne naknade („Službene novine Federacije BiH“, broj 4/12).
4. Zadužuje se Županijski stožer civilne zaštite da u skladu sa važećim zakonskim propisima poduzme sve aktivnosti u svezi koordiniranja i rukovođenja akcija zaštite i spašavanja na ugroženom području.
5. Na temelju procjene stanja a u skladu sa operativnim procedurama razmotriti i predvidjeti mogućnost pružanja pomoći od strane Oružanih snaga BiH na spašavanju ljudi i materijalnih dobara i otklanjanju posljedica na ugroženom području.
6. Obvezuju se odgovorne osobe organa uprave i upravnih organizacija u hercegbosanskoj županiji odnosno odgovorne osobe općinskih službi i pravne osobe drugih institucija da osiguraju provedbu naredbi ŽSCZ (pružanjem pomoći i potpore u logističkim i komunalnim potrebama, zbrinjavanju ugroženog stanovništva i materijalnih dobara, snabdijevanju stanovništva namirnicama, higijenskim potrepštinama, medicinskom zbrinjavanju povrijeđenih i oboljelih građana).
7. Odluka stupa na snagu danom donošenja i ista će se objaviti u „Narodnim novinama Hercegbosanske županije“.
8. Ova odluka će biti objavljena i putem medija.
Broj: 16-01-44-4/12, Livno,04.02.2012. godine
PREMIJER
Nediljko Rimac
19.01.2012.
Ministrica obrazovanja Hercegbosanske županije u tehničkom
mandatu Gordana Cikojević smatra da prosvjetni djelatnici u
ovoj županiji nemaju razloga za štrajk, ali da bi, ako bude
blokiran proračun, najbolje bilo da u štrajk stupe svi proračunski
korisnici. Najavu Koordinacije sindikata proračunskih korisnika
HBŽ-a da će nezadovoljstvo zbog neformiranja nove Vlade i
neusvajanja proračuna za 2012. godinu izraziti stupanjem u
generalni štrajk, Cikojević je prokomentirala da za to nema
razloga, jer je ispoštovano sve što je dogovoreno sa
sindikatima prošle godine.
Ona je također upozorila da bi, u slučaju štrajka prosvjetnih djelatnika, učenici završnih razreda srednjih škola bili dovedeni u vrlo nezgodnu situaciju, jer se nastava za njih završava 18. svibnja, a potom ih čeka polaganje mature u njihovim školama i državne mature u Hrvatskoj.
“U slučaju štrajka profesori bi morali raditi subotama i za vrijeme proljetnih blagdana da bi se nadoknadilo propušteno gradivo. To bi najviše pogodilo maturante koji bi bili spriječeni u pripremanju i polaganju mature koja je uvjet za upis na fakultete”, kazala je ministrica Cikojević, nadalje ističući kako je, kada je riječ o visini plaća u prosvjeti, HBŽ na trećem mjestu u Federaciji BiH.
“Smatram da prosvjetni djelatnici u županiji nemaju razloga za štrajk. Ukoliko zbog neusvajanja odluke o privremenom financiranju za prvo tromjesečje ove godine dođe do blokade računa proračuna županije i života, najbolje bi bilo da zbog financijskog kolapsa u štrajk stupe svi proračunski korisnici, jer će svima biti ugrožena egzistencija”, istaknula je Cikojević. Proračunskim korisnicima u HBŽ-u plaća za prosinac je isplaćena 13. siječnja, ali oni strahuju da bi mogli ostati bez plaća za siječanj budući da se od 1. siječnja s računa županijskog proračuna ne mogu vršiti nikakve isplate dok ne bude usvojen proračun ili odluka o privremenom financiranju za prvo tromjesečje 2012. godine. (Dnevni list)
Direktor RTV Livno Josip Teklić smatra da je tužba Narodnog sveučilišta apsurdna, a sudski spor vjerovatno jedinstven u BiH, jer je riječ o dva proračunska korisnika koji se financiraju iz istog izvora - proračuna općine, koja je vlasnik zgrade Narodnog sveučilišta i osnivač tužene strane.
Teklić smatra da je presuda Općinskog suda neodrživa, zbog čega je najavio podnošenje žalbe Županijskom sudu u Livnu. On je potvrdio da je Općinsko vijeće Livna u prosincu prošle godine usvojilo odluku kojom se RTV Livno na korišćenje dodjeljuju prostorije u drugom objektu, koji je takođe u vlasništvu općine, a za koje neće plaćati zakupninu.
28.12.2011.
Uoči blagdana Božića livanjski načelnik Luka Čelan primio
je članove obitelji Perković iz Potoka, koja ga je posjetila
zajedno sa vidoškim kapelanom fra Božidarom Blaževićem, i
uručio im prigodne darove. Majka Milka i otac Bože te njihovih
devetero djece, troje unučadi, nevjesta i zet odabrani su
u radijskoj emisija „Živa riječ“ urednika i voditelja fra
Božidara Blaževića, kao obitelj koja je u ime svih slušatelja
i građana Livna čestitala Božić i Novu godinu livanjskom načelniku
te mu izrazili zahvalnost za sve što, kako su rekli, čini za
ljude ovoga grada.
„Mi Vam zahvaljujemo na Vašem daru, te i mi Vama uručujemo božićni dar u ime svih ljudi grada Livna i svih slušatelja Radio Livna“, kazao je prigodom posjete sin Stipe. Načelnik Čelan je okupljenim članovima obitelji Perković uzvratio s jednako iskrenim željama te izrazio zadovoljstvo što je dobio priliku uručiti prigodne darove upravo obitelji Perković kao jednoj od brojnijih livanjskih obitelji.
19.05.2011.
Sanitarna
inspekcija Uprave za inspekcijske poslove HBŽ proteklih je dana
zbog neispunjavanja minimalnih
tehničkih i sanitarnih uvjeta za rad zatvorila većinu
gradskih tržnica u ovoj županiji. Tako je, osim tržnice u
Tomislavgradu, zatvorena i tržnica u Kupresu i Drvaru, a i tržnica
u Livnu nalazi se pred zatvaranjem. Zbog cijele te situacije
nastala je prava pobuna trgovaca koji svoje obitelji prehranjuju
upravo zahvaljujući prodaji na ovim tržnicama.Zatvorene do daljnjeg
Međutim, županijska Uprava za inspekcijske poslove poručuje da, dok se ne ispune minimalni uvjeti propisani zakonom, njihov povratak na radna mjesta neće biti moguć.
“Postoje mnogi nedostaci na tržnicama zbog čega smo bili prisiljeni istima zabraniti rad budući da ne raspolažu vitrinama i rashladnim uređajima za prehrambene proizvode, nadstrešnicama i sanitarnim čvorovima. Također, prilikom inspekcijskog pregleda nismo zatekli odlagališta otpada, kao ni pomoćne prostorije za higijensko-sanitarne potrebe samih zaposlenika koji manipuliraju s predmetima, pogotovo animalnog podrijetla, te još mnogi drugi nedostaci”, kazao je Dubravko Kovačević, direktor Uprave za inspekcijske poslove. On ističe da mu je žao zbog trgovaca koji na ovim tržnicama zarađuju svoj kruh, ali da se ne može i ne smije dopustiti da se na tržnicama prodaju svakakve vrste hrane ili predmeta, pogotovo ako iste mogu utjecati na zdravlje ljudi.
“Mi smo, primjerice, na tržnicama pronalazili proizvode koje apsolutno ni pod kojim uvjetima ne mogu biti u prodaji, posebno kada je riječ o hrani, zatim neke predmete koji nemaju svoje podrijetlo i još mnogo toga”, kaže Kovačević.
Odmah nakon zatvaranja triju tržnica uslijedile su mnoge reakcije prodavača koji su svoja prava došli tražiti u općinskim službama za gospodarstvo, budući da im je općina godinama naplaćivala komunalne naknade i pristojbe. Međutim, u općinama su naišli na zatvorena vrata. Općinske službe za gospodarstvo smo i mi kontaktirali, no nitko nam nije znao dati pravi odgovor na to pitanje. Tek su nam u tomislavgradskoj općini kazali da onaj tko se brine o tržnici treba ispunjavati sve uvjete po zakonu. Dnevni list
20.04.2011. Sindikati osnovnog
i srednjeg obrazovanja u Hercegbosanskoj županiji zatražili su
sastanak sa županijskom Vladom u tehničkom mandatu koja bi im
trebala objasniti zbog čega još nije usvojen proračun županije
za ovu godinu pa su zabrinuti za svoju egzistenciju. Predsjednik
Sindikata osnovnog obrazovanja Filip Čelar potvrdio je da su
sindikati poslali i jedan zahtjev Vladi i to 11. travnja, međutim,
do danas im nitko na njega nije odgovorio. On je dodao da su
sindikati zabrinuti, jer su zbog neusvajanja proračuna
blokirane sve financijske transakcije.“Ukoliko u pitanje dođu travanjske plaće zaposlenih u osnovnom i srednjem obrazovanju, mi smo spremni i odlučni organizirati sve vrste pritisaka na Vladu, uključujući i generalni štrajk, pa neka birači i roditelji naših učenika vide koga su birali, kako se vlast ponaša i zašto se odugovlači s formiranjem nove zakonodavne i izvršne vlasti u županiji”, poručio je Čelar te dodao da sindikati ne mogu vjerovati koliko je, zapravo, županijska Vlada neodgovorna te koliko im uopće nije stalo do običnih ljudi koji su ih i postavili tu gdje jesu.
“Pa što bi bilo da nitko od nas ne dolazi na svoja radna mjesta, ne radimo ništa, a za to primamo plaće”, pita se Čelar.
Prema njegovim riječima, do sada još nikada nisu bili u situaciji da se brinu za egzistenciju zbog nečijeg nemara. Proračun je uvijek bio na vrijeme usvojen, a za neusvajanje za ovu godinu Čelar krivi čelne ljude pojedinih političkih stranaka koji su svoje interese stavili ispred interesa drugih ljudi. Stoga, ukoliko ne dođe do skorog usvajanja proračuna, odnosno, ukoliko korisnici proračuna ne dobiju plaću do polovice svibnja, ide se u kolektivni u štrajk, što znači da neće štrajkati samo škole s područja županije, nego će se priključiti i policija kao i svi drugi korisnici proračuna, što bi moglo dovesti do potpune blokade ove županije.
“Nadamo se da će ovo upozorenje utjecati na njih”, kaže Čelar.
Inače, Vlada Hercegbosanske županije je na jednoj od svojih sjednica utvrdila prijedlog županijskoga proračuna za 2011. godinu koji iznosi nešto više od 65 milijuna maraka te je za 7,49 posto veći od prošlogodišnjega. Posljednja sjednica Skupštine HBŽ-a, kada se u dnevni red trebao uvrstiti prijedlog proračuna i zakon o njegovu izvršenju, trebala je biti održana u petak. Međutim, prije nego je uopće došlo do spomenute točke dnevnog reda, sjednica je prekinuta, i to po treći put, a nastavak iste slijedi sutra. Dnevni list
Radovi na rekonstrukciji zgrade Općine Livno bit će završeni do 23. travnja - Dana obrane, kada će nova zgrada biti službeno otvorena, a općinska administracija uskoro će dobiti optimalne uvjete za rad, kazao je livanjski načelnik Luka Čelan. Čelan je rekao da su radovi na kompletnoj rekonstrukciji zgrade Općine počeli 2008. te da je u prizemlju obnovljene zgrade, u okviru Projekta upravne odgovornosti (GAP), prije nešto više od godinu dana otvorena moderna šalter-sala.
On je podsjetio da je zgrada općine, koja ima tri kata, stara više od stotinu godina, jer je građena za vrijeme austrougarske vlasti u BiH, a projekt rekonstrukcije, čija je vrijednost veća od dva milijuna maraka, gotovo u cijelosti se financira sredstvima iz općinskog proračuna. Čelan je potvrdio da je projekt rekonstrukcije zgrade općine u Livnu podržala i federalna Vlada, koja je 2008. za sufinanciranje realizacije ovog velikog i značajnog projekta izdvojila grantovska sredstva u iznosu od 200.000 maraka. Dnevni list
03.03.2011.
Pojedini vijećnici u Općinskom vijeću Livna dolaze na
sjednice da se potpišu za isplatu paušala od 120 KM po
sjednici, a nakon izvjesnog vremena neopravdano napuštaju
zasjedanje, upozorio je samostalni vijećnik Jakov Perković.
Perković je na sjednici Općinskog
vijeća koja je održana u ponedjeljak, 28. veljače, zatražio
od predsjedavajućeg vijeća da odmah pokrene inicijativu za
donošenje odluke kojom bi se uskratilo pravo na paušal svim
vijećnicima koji napuštaju sjednice i ne sudjeluju u radu Općinskog
vijeća. Predsjedavajući Općinskog
vijeća Livna Nijaz Golub odgovorio mu je da napuštanje
sjednica nije regulirano poslovnikom o radu ovog vijeća, kao što
je to slučaj u drugim općinama, te da inicijativu za dopunu
Poslovnika može pokrenuti Etički odbor. Golub
je rekao kako se isplata paušala vijećnicima koji neopravdano
napuštaju sjednice i ne sudjeluju u radu općinske zakonodavne
vlasti, ne može uskratiti dok to ne bude regulirano službenim
aktom - Poslovnikom o radu, te da se do tada vijećnici mogu
tako ponašati.
28.10.2010.
Jučer je obilježen Svjetski dan borbe protiv karcinoma dojke.
Bolest od koje danas svake godine oboli više od milijun žena
nalazi se na uvjerljivo prvom mjestu po učestalosti raka i
uzroku smrti u žena od zloćudnih bolesti. Od kada je u
prosincu 2009. u Tomislavgradu instaliran mobilni mamograf, u HBŽ
pregledano je više od 800 žena od čega je kod njih 11 potvrđen
karcinom. Prema riječima Slavice Gotovac, potpredsjednice
Udruge žena oboljelih od raka dojke “Bistrica” iz Livna,
mobilni mamograf se pokazao kao pravi potez koji je na neki način
podigao svijest žena o ovoj smrtonosnoj bolesti.“Sjećam se dana kada su nas žene zaobilazile u širokom luku. Danas je situacija drukčija. Žene su shvatile da je prevencija najbitnija kada je riječ o ovoj bolesti, pa je odaziv postao veliki”, kaže Slavica, koja ovakvo ponašanje pripisuje strahu od neznanja i moguće dijagnoze
“Nitko ne ide od dragosti u bolnicu. I ja sama imam godišnje kontrole, pa kada dođe vrijeme za njih, svaki put odem sa strahom”, govori Slavica, koja je od ove bolesti oboljela prije šest godina. Ona je imala tu sreću da je na vrijeme otkrila bolest i na vrijeme pristupila liječenju, no mnogo je onih žena koje još uvijek ne shvaćaju važnost ovakvih pregleda. Koliko je danas važna prevencija, govori i činjenica da se, iako se mamografski pregled preporučuje od 40. godine, dobna granica oboljelih iz godine u godinu sve više spušta, pa je, prema Slavičinim riječima, cijelu županiju šokirao slučaj djevojke od 22 godine kod koje je prilikom pregleda otkriven karcinom. Djevojka je, na sreću, danas dobro, no ovo samo pokazuje koliku ulogu u svemu ovome ima mamografija.
Kako nam je kazao dr. Ivan Cikojević, federalni koordinator projekta ranog otkrivanja raka dojke, tijekom 2008. i 2009. u FBiH napravljeno je oko 25 tisuća mamografskih pregleda.
“Ono što je bitno jest da je cijela Federacija obuhvaćena projektom ranog otkrivanja karcinoma dojke koji je u našoj županiji krenuo 2006. Od tada pa do danas napravljeno je oko 5000 pregleda. Našli smo više od 1700 benignih promjena, od tog broja potvrđeno je 60 karcinoma”, podaci su dr. Cikojevića, koji upozorava na činjenicu da se dobna granica oboljelih od te opake bolesti stalno spušta.
Iz tog razloga, Cikojević apelira na ljude na vlasti da im se probudi svijest te da se u županijske proračune predvide sredstva za sljedeću godinu kako bi se nastavio ovaj projekt koji se u svim drugim zemljama prihvaća kao nacionalni. Također, apelira svim ženama da odlaze redovito na preglede kako bi omogućile sebi i svojoj obitelji sretniji nastavak života.
“Rak dojke ne bira dob. Simptomi raka dojke u početku ne postoje, a kada postoje, znaju proći neopaženo kod pacijentica. Mnoge ih mjesecima ignoriraju zbog straha ili neznanja. Rano otkrivanje raka dojke povećava vjerojatnost uspješnog izlječenja”, poručuje Cikojević. Dnevni list
22.07.2010.
Još prije samo tri mjeseca mještani male župe Podhum, u općini
Livno, ni slutili nisu da će njihov sumještanin i susjed Ante
Šuća postati osoba kojoj će se dolaziti iz cijele Bosne i
Hercegovine i Hrvatske, kako bi se uvjerili da je upravo on
jedan od onih koji su odabrani od Isusa Krista da svjedoči
njegove rane. Naime,
obiteljski dom ovog čovjeka je u zadnja dva mjeseca postao
pravo okupljalište svim vjernicima kako bi bili svjedoci neobičnog
fenomena, odnosno rana na tijelu ili stigmi koje se poklapaju s
pet Isusovih rana na raspelu. Probodene čavlom šake i stopala,
kruna od trnja na glavi, te rana od koplja na lijevom boku,
stigme su koje je Ante dobio u samo šest dana. Kaže da
Gospodin Isus Krist stigme nikom ne daje mimo njegove volje, pa
je i njega samog pitao želi li i hoće li primiti stigme.
Darovi od Boga
“Ležao sam u
krevetu to jutro. Skoro cijelu noć proveo sam u molitvi, a oko
4 sata ujutro počeo sam s pjesmama Isusu. Začuo sam tada
njegov glas: ‘Ante, ustani!’ i ja sam ustao. Tada mi se
ponovno obratio: ‘Napij se svete vode!’ Učinio sam to,
popio sam svetu vodu i nastavio pjevati pjesme. Tada me Gospodin
upitao želim li ja primiti rane na mjestima gdje ih je i on sam
imao.
Ja sam rekao: ‘Volja tvoja, Gospodine!’ U tom trenutku osjetio sam jaku bol u cijelome tijelu, no ona najveća koju sam osjetio bila je bol u srcu, neka vrsta unutarnje patnje. Bol je bila tako jaka da sam mislio da ću umrijeti. Imao sam osjećaj kao da me razapinju i nekoliko minuta nisam bio sposoban ni za što”, započeo je Ante svoju priču o tome kako je dobio svoje stigme. Prva od njih, ona na čelu, pojavila se 7. svibnja, na rukama su se pojavile 11., a na boku i na nogama dva dana kasnije. Rane su krvarile sve do prije dvadesetak dana, a najduže je krvarila ona na lijevoj nozi i ona je, kaže Ante, jedva zarasla. “Dok su rane bile svježe, nisam mogao normalno ni hodati ni obuti cipele. One sada trenutačno ne krvare, ali znaju biti bolnije nego prije kada sam ih tek dobio. Ostali su ožiljci na istim onim mjestima na kojima ih je imao i Isus Krist”, govori nam Ante pokazujući nam te, kako ih je nazvao, darove od samoga Boga.
I zaista, ovaj 67- godišnjak uistinu ima što pokazati. Na rukama i nogama kao i na boku rane su bile jasno vidljive, a ona na čelu, koja je najprije nastala, u međuvremenu je gotovo iščeznula. U njegovom mjestu su ga sada, kako je rekao, svi drukčije počeli doživljavati i gledati. Mnogi su ga dolazili fotografirati, snimati, ne vjerujući da se to događa, pa ni sam on nekad ne vjeruje da je baš njega Gospodin izabrao da nosi njegove rane. Dolaze mu iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, a prije nekoliko dana skupina od devet mladih ljudi iz Splita u njegovoj kući se okupila na molitvi. “Svi smo molili Boga. U jednom trenutku jedan mladi dečko je nekom nevidljivom silom od zemlje bio podignut 30-tak centimetara te je lebdio tako u zraku. To je bilo Božje čudo, nešto što se ni u kojem slučaju ne može odglumiti, a ni dočarati riječima”, govori nam Ante o neobičnom iskustvu.
Moli na 18 jezika
Na pitanje što
misli zašto su se baš njemu pojavile te rane, Ante kaže da je
sve u Gospodinovim rukama. Kako kaže, oduvijek je vjernik, a već
tri godine na neki način doživljava bliske susrete s
Gospodinom Isusom Kristom. Tada je navodno dobio darove
Duha Svetoga i mogućnost govoriti drugim jezicima.
“Svaki dan molim na 18 jezika. Nemojte misliti da je to tako jednostavno”, kazao je. Ovaj jedini stigmatik na našim prostorima ističe da mu nije važna slava od ljudi niti mu je važno hoće li tko vjerovati u to što mu se događa ili neće. Naime, primivši stigme, osim na podršku i odobravanja, naišao je i na kritike i odbijanja od onih koji bi, prema njegovom mišljenju, baš i trebali vjerovati u to. Jedan od onih kojeg se nikako ne može uvjeriti u to da je Ante dobio stigme jest i župnik župe Podhum za kojeg Ante kaže da nije ni očekivao da će mu baš on povjerovati.
“On ni u što ne vjeruje, a njegovo ponašanje u crkvi je kao kod svakog čovjeka koji ima posao, dođe, odradi što ima i ide dalje”, kazao je razočarano te dodaje da je i kod svoje obitelji u početku nailazio na oprečna mišljenja. No, sada ipak svi vjeruju. I njemu samom da je netko prije kazao da će mu se ovo događati, rekao bi mu da nije normalan i da je to nemoguće, ali sada je uvjeren da je Bogu sve moguće.
“Ovo nije kraj i ovo neće samo na tome ostati. Gospodin Isus Krist i njegova Majka traže da se moli za sve ljude bez obzira na vjeru i na naciju, jer Krist je rekao da smo svi Božja djeca. Poručio je: “Jao onima koji rastavljaju ljude!” Bog nas sve jednako voli i ljubi, zove nas sebi, a mi mu uporno okrećemo leđa. Stoga trebamo moliti i otvoriti svoje srce Bogu”, poručuje nam Ante. DL
17.06.2010.
Prema podacima Službe za opću upravu i društvene djelatnosti
livanjske općine, u prvi razred devetogodišnjeg osnovnog
obrazovanja u školskoj 2010./2011. na području općine Livno
upisano je 267 učenika, a s obzirom da postoji i naknadni rok
upisa koncem kolovoza, riječ je o privremenim rezultatima.
Prema riječima pomoćnika načelnika za opću upravu i društvene
djelatnosti Damira Tadića, od ukupnog broja upisane djece, 136
je upisano u dvije škole na području grada i 131 u 24 područne
seoske škole.“Ovo je po prvi puta od kad traje školstvo u gradu Livnu, osim u razdoblju Austrougarske kad su škole bile isključivo u gradu, da je broj upisane djece u gadu nadmašio broj upisane djece u svim seoskim školama, što je pokazatelj migracije stanovništva, uglavnom mlađe populacije, iz seoskih u gradsko područje. Pri tom dobna struktura, koja je uvijek pokazatelj potencijalne vitalnosti ili biodinamike nekog prostora, pokazuje da je starosna struktura stanovništva na selu nepovoljnija, odnosno preteže starije stanovništvo, a u gradu evidentno mlađe”, kazao je Tadić. On naglašava da ni u jednom livanjskom selu nije bilo više od 8 upisnika, ističući da nekad velika sela i najveća u livanjskom kraju, kao primjerice Prolog, imaju samo dvoje upisane djece, Rujani samo jednog polaznik, dok sjedište župe Čuklić ove godine nema nit jednog upisnika u prvi razred.
Najviše upisanih 1964/1965.
Tadić je iznio i podatke o broju učenika u proteklom višegodišnjem razdoblju koji pokazuju da se trend negativnog prirodnog prirasta u livanjskoj općini nastavlja iz godinu u godinu. “Primjerice u prvi razred školske 1964. bilo je upisano 1206 djece, školske 1990./1991. upisano je 499 djece, dok ih je u tekućoj godini upisano u prvi razred 278. Interesantni su i podaci o broju učenika u osnovnim školama za navedene školske godine. Najveći broj učenika u osnovnim školama u livanjskom kraju, a to je i apsolutni rekord, bio je u školskoj 1964/1965., tad je u svim livanjskim školama, a bilo ih je 33, osnovnu školu pohađalo 6888 učenika, u šklskoj1990./1991. njih 3934, a u ovoj školskoj godini imaju 2753 osnovnoškolaca. Podaci pokazuju da je broj osnovnoškolaca danas više nego dva puta manji u odnosu na 1964.”, istaknuo je Tadić.
1971. na privremenom radu u inozemstvu 7115 Livnjaka
Pad broja stanovništva, što je povezano i s brojem upisane djece, u livanjskoj općini se može intenzivnije pratiti od 1971. “Te je godine bio popis stanovništva u bivšoj državi i na području livanjske općine popisano je 7115 građana na privremenom radu u inozemstvu. Tim brojem je livanjska općina imala veći broj privremeno zaposlenih u inozemstvu nego cijela Crna Gora. Od tada slijedi i smanjenje broja učenika u osnovnim školama i to svake školske godine za stotinjak. Danas su mladi u ukupnoj strukturi stanovništva livanjske općine zastupljeni s nekih 19 posto, što je ispod prosjeka u Federaciji”, pojasnio je Tadić. Anto Mihaljević - Dnevni list
24.05.2010.
Čitavo poslijeratno vrijeme, usljed pljačke i zatvaranja
brojnih firmi (Li-transa, Li-busa, Modne, Irisa, Opskrbe,
Unimaxa, Livtexa...) u kojima je radilo nekoliko hiljada
Livnjaka, Stara čaršija se postupno ruralizirala silom prilika,
jer ljudi od nečega moraju živjeti. Po nekim procjenama, u
tom, najstarijem dijelu grada Livna, više je krava, ovaca, koza,
pasa nego u većini livanjskih sela. U svako doba dana možete
šetalištima Stare čaršije, koja je spomenička cjelina pod
zaštitom države i sa najvećim brojem džamija, vidjeti neke
od životinja, a nerijetko i đubre po izrupanom asfaltu. Za
razliku od grada koji silom prilika sve više nalikuje selu,
neka sela se sve više urbaniziraju imajući vodu, kanalizaciju,
asfalt, telefon, struju, benzinske crpke, uličnu rasvjetu,
internet priključke, škole, ambulante... U samom gradu
kanalizacija se ulijeva direktno u Bistricu već od njenog
izvora u Dumanu, za razliku od sela Grborezi koje je vlastitim
novcem i uz pomoć države provelo kanalizaciju izvan ovog područja.
U gradu su često neke ulice, pa i kvartovi bez rasvjete i
prepuni rupa kao u Gornjem gradu ili Prikorici, dok su
prigradsko naselje Brina i udaljena podplaninska sela Podhum, Vržerale,
Ćosanlije, Lištani osvijetljeni kao Las Vegas. A.Ka.
08.01.2010.
Prema podacima Župnog ureda Livno u livanjskoj župi u
protekloj godini kršteno je 92 djece dok su umrle 68 osobe. Prošle
godine vjenčano je i 48 parova. Podaci pokazuju da je broj krštenih
manji u odnosu na 2008., kad je kršteno 98 djece, dok je
broj krštenih i vjenčanih znatno manji u odnosu na
2007. godinu kada je kršteno 109 djece, a vjenčana su 63 para.
Od ukupnog broja vjenčanih parova mali broj ih ostane živjeti
na području livanjske općine nego se vraćaju najčešće u
zemlje Europske unije, gdje su rođeni i odrasli. Ostala je tek
tradicija vjenčanja u rodnom gradu.Župnik župe Svih svetih u Livnu fra Marko Jukić upozorava da je iz godine u godinu manje i vjenčanja, a najviše zabrinjava sve manji broj rođene djece.
“Može biti utjecaj krize može biti utjecaj nepovoljnih životnih uvjeta. Mladi očito čekaju idealne uvjete, posao, stan pa se tek onda odlučuju na zajednički život. Mišljenje je krivo. I u zajedničkom životu sve to mogu steći, a ako se zajednički gradi više se i cijeni”, kazao je fra Marko Jukić. Jukić je dodao da se posljedice života u inozemstvu velikog broja Livnjaka, danas i te kako osjete. Roditelji su nastojali djeci osigurati većinu onoga što oni nisu imali kada su krenuli na rad u tuđinu i iz želje da se njihova djeca ne muče kao oni, te su napravili krive poteze.
“Moje mišljenje je da je trend života kakav su roditelji preuzeli prije dvadeset- trideset godina kriv, a posljedice se vide i danas. Ljudi su se trudili osigurati sve, kako bi djeca bila zadovoljna, ali ona nisu bila jer je za zadovoljstvo očito potreban rad i muka. Odatle i osjećaj zadovoljstva da ste radom i trudom nešto postigli. Neke su generacije želeći zaštiti svoju djecu, svojoj djeci oduzele zadovoljstvo borbe u životu. Dakle preuzeli su odgovornost za svoju djecu i onda kada su ona bila dovoljno velika da se sama za sebe pobrinu”, naglašava Jukić. On je istaknuo i problem iseljavanja. Naveo je primjer livanjskog sela Prlog koje je prije 24 godine imalo više od 200 kuća, a danas je ostalo manje od 100 domova. Iseljavanje i zatvaranja škola trend je koji ne jenjava u livanjskom kraju. Ako se tome doda i čimbenik bijele kuge nije teško zamisliti posljedice takvih demografskih kretanja u livanjskom kraju.
Selo Prolog prepolovljeno
Župnik župe Svih svetih u Livnu fra Marko Jukić upozorava da je iz godine u godinu manje vjenčanja, a najviše zabrinjava sve manji broj rođene djece. Naveo je primjer livanjskog sela Prlog koje je prije 24 godine imalo više od 200 kuća, a danas je ostalo manje od 100 domova. Iseljavanje i zatvaranja škola trend je koji ne jenjava u livanjskom kraju. Ako se tome doda i čimbenik bijele kuge nije teško zamisliti posljedice takvih demografskih kretanja u livanjskom kraju. Sve veći problem predstavlja i trend ne vraćanja studenta u rodni kraj nakon završetka studija. Školovani ljudi svoje znanje i pamet odnose u tuđe zemlje.To je problem koji će se morati rješavati, ako se želi napredak ovom kraju, mišljenje je fra Marka Jukića. Piše: Anto Mihaljević - Dnevni list
04.12.2'009. Nakon poraznih
podataka o stanju sanitarnih čvora u livanjskim osnovnim školama,
koje je objavila sanitarna inspekcija, vijest o obnovi
sanitarnih prostorija u OŠ Priluka zaslužuje pozornost kao
dobar primjer i uzor drugima. Naime, obnovu sanitarnih
prostorija u OŠ Priluka financirali su sami mještani
istoimenog livanjskog sela, a sredstava su prikupili zahvaljujući
sportsko-zabavnoj manifestaciji koja je organizirana u kolovozu
ove godine. Prema riječima jednog od organizatora ove akcije Marka Urse,
mještani su kucali na vrata Općine i županije tražeći pomoć
za realizaciju ovoga projekta. “Potrebna sredstva nisu bila
velika. Za renoviranje sanitarnog čvora u Priluci trebalo je
oko 11.500 maraka. S obzirom na općenito tešku ekonomsku
situaciju, nismo išli od kuće do kuće, nego smo se odlučili
da organiziranjem sportsko-zabavne manifestacije prikupimo
potrebna novčana sredstva”, kazao je Ursa. Međutim, nitko
nam se nije odazvao. Dodao je da su u manifestaciji sudjelovali
i žitelji drugih sela, koji su također dali svoj doprinos, a
prikupljeno je oko 3000 maraka. “Obratili smo se i
gospodarstvenicima i tvrtkama na području cijele županije
kojima smo dostavili opis poslova, opis radova i koliko bi to koštalo.
Dopis smo poslali na 55 adresa. Međutim, od njih 55, odazvalo
se oko 15 tvrtki koje su donirale uglavnom građevni materijal
ukupne vrijednosti oko 3000 maraka”, ističe Ursa. Prikupljena
novčana sredstva iskorištena su za nabavu građevnog
materijala, a mještani Priluke svojim radom su obnovili
sanitarne prostorije te na taj način omogućili da djeca imaju
koliko-toliko normalne uvjete u školi.Također, mještani Priluke započeli su radove na uređenju Kulturnog doma “Starac” i njegove okoline. Prema Ursinim riječima, planiraju renovirati kompletan unutarnji prostor, koji bi se koristio u sportsko-kulturne svrhe, dvorana za sastanke, Internet caffe, ured MZ-a, te mladim, starim i svim drugim zainteresiranim osigurati mjesto za zabavu i druženje, a u njegovom krugu je planirana izgradnja sportskih terena. “Ovih dana počeli smo s uređenje njegove okoline, odnosno zemljanih radova za izgradnju sportskih igrališta. Do sada je dovezeno više od dvjesto kamiona zemlje i ostalog materijala, a do samog mjesta je dovedena električna energija i vodovodne cijevi te sama voda”, kazao je Ursa, dodavši da bi uskoro trebali početi radovi na sanaciji krovišta ukoliko dopuste vremenski uvjeti i iznađu novčana sredstva.
Mještani Priluke započeli su i radove na obnovi Kulturnog doma “Starac” i njegove okoline. “Ovih dana počeli smo s uređenje njegove okoline, odnosno zemljanih radova za izgradnju sportskih igrališta. Do sada je dovezeno više od dvjesto kamiona zemlje i ostalog materijala, a do samog mjesta je dovedena električna energija i vodovodne cijevi te sama voda”, kazao je Ursa, dodavši da bi uskoro trebali početi radovi na sanaciji krovišta ukoliko dopuste vremenski uvjeti i iznađu novčana sredstva. Piše: Anto Mihaljević - Dnevni list
21.06.2009. Livnjak
Tomislav Garić,
umirovljeni policajac rodom iz Gornjeg Žabljaka, doživio je u
Sanskom Mostu vrlo nezgodnu situaciju. Njegova nevjenčana
supruga Radana Ćosić sa kojom je, po vlastitim riječima, živio
16 mjeseci, izbacila ga je iz stana koji je on renovirao i
namjestio. Garić je bukvalno izbačen na ulicu sa jednom torbom
veša i nekoliko knjiga.-Prevara! Kada sam sa svojih 33.000 KM sredio stan, ona je nakon jedne prepirke otišla nekoliko dana kod prijateljice i iskoristila priliku kada nisam bio u stanu da zamijeni bravu - priča Garić koga smo zatekli u dvorištu zgrade u Ulici 10. oktobra kako čita roman "Vrt ljubavi" Archibalda J. Cronina. U tom trenutku iz zgrade je izašla Radana, ali je na naš poziv samo odmahnula rukom i otišla u grad. Tomislav kaže da je Radanu upoznao dok je konobarisala u Livnu. Kako su oboje razvedeni i imaju po troje djece iz ranijih brakova, odlučili su se na zajednički život.
-Radio sam 25 godina u policiji i nakon penzioniranja dobio neke zaostatke, prodao kamion i došao u Sanski Most da započnem novi život. Totalno uništen stan sam sanirao, kupio novi namještaj i mislio kako ću ostatak života provesti kao čovjek - govori Garić dok pokazuje pune ruke računa iz trgovina namještaja i elektro-opreme. On kaže da nema gdje da se vrati, jer je sve uložio ovdje. Obratio se policiji, Centru za socijalni rad, naposlijetku i Odjelu Tužilaštva USK u Sanskom Mostu gdje je prijavio prevaru. Njegovi pokušaji da sa Radanom razgovora završavaju bez rezultata. Ona, kako stvari stoje, želi da on napusti Sanski Most. Garić navodi kako ga je Radana, koristeći njegovu karticu u Splitskoj banci, bez njegovog znanja za mjesec dana uvukla u minus od 5.000 KM. Pokazao nam je i izvod. Inače, ova Sanjanka je poznata po dizanju kredita kod ovdašnjih banaka i mikrokreditnih organizacija. M.Dedić
16.06.2009. Hrvatska policija nedavno je objavila kako je P. Dž. (39) iz Livna uhićen u Makarskoj pod sumnjom da je počinio krivično djelo zadovoljavanja pohote pred djetetom ili maloljetnim licem. Navodno je ovaj Livnjak na šetalištu svetog Petra u tom gradu seksualno maltretirao dvojicu maloljetnika. U zadnje vrijeme, mnogo se govori o sve većem broju pedofila, koji “operiraju” po gradovima diljem Bosne i Hercegovine. Naravno, ni Livno nije izuzetak, a ljudi u ovome gradu tvrde kako P. Dž. nije jedini pohotnik koji se zadovoljava pred maloljetnicima. On je, kako navodi hrvatska policija, uhićen nakon što su maloljetnici su nazvali policiju, koja ga je privela u policijsku postaju, gdje je zadržan 48 sati zbog saslušanja. Kako doznajemo od glasnogovornika MUP-a Ivice Vrdoljaka, njemu je određen jednomjesečni pritvor u Republici Hrvatskoj te će se u tamo i voditi postupak protiv njega jer kazneno djelo je počinjeno na teritoriju te države. Isti je od prije poznat policiji zbog nasilnog ponašanja, a prije tri godine napao je općinske inspektore, koji su bili na izvršenju službenog zadatka te je protiv njega podnesena krivična prijava Županijskom tužiteljstvu u Livnu, a do kuda je proces došao, nismo mogli provjeriti. Nekoliko stanovnika Livna nam je ogorčeno kazalo nam da to nije prvi put da čini takve gnusne radnje, a mo že se primijetiti doza straha za vlastitu djecu.
Manijak iz ulice kralja Tvrtka
Nažalost, to nije jedina osoba s takvim sklonostima, u Livnu. Livnjaci govore o mnogo ljudi, a na jednog su se posebno osvrnuli. Iz pouzdanih izvora saznajemo da je jedan “manijak” nastanjen u Ulici kralja Tvrtka te da ga se često može vidjeti kako razodjenut pokazuje golo tijelo na prozoru te je zbog nedoličnih radnji imao problema sa stanarima, koji se plaše za sigurnost vlastite djece. Također, često boravi na dječjim igralištima te u gradskom parku, gdje pohotno gleda djevojčice. Priča se i o slučajevima, kada je znao pratiti žene, koje rano idu na posao te ih seksualno uznemiravao. Od stanara zgrade saznajemo da je prije nekoliko godina, pokazao i znakove nasilja, kada je pretukao drvenom šipkom dječaka, koji se igrao s prijateljima ispred zgrade. Osim Livnjaka kojeg je nedavno policija u Makarskoj uhitila pod sumnjom da je seksualno maltretirao dvojicu maloljetnika, kruže priče i da su dva vjerska službenika, iz Livna i Glamoča, zlostavljali djevojčice i dječake, ali te informacije nismo mogli provjeriti. I. Marić - Dnevni list
Na
području općine Livno u prvih pet mjeseci ove godine
registrirano je najmanje šest slučajeva trudnoće kod
maloljetnica od kojih su se neke već porodile, rekao je izvor
iz bolnice "Fra Mihovil Sučić" u Livnu, koji nije želio
da mu se pominje ime. Psiholog u livanjskom Domu zdravlja Ankice
Baković rekla je da su mladima jednom tjedno na
raspolaganju psiholog, ginekolog i medicinska sestra, te da se
razgovori sa ljekarima i pregledi obavljaju u potpunoj
diskreciji. -U Livnu nisu rijetki slučajevi da djevojčice
od 13 i 14 godina stupaju u seksualne odnose, a do kraja srednje
škole neke imaju toliko partnera da postoji vjerovatnost od
polnih oboljenja i zdravstvenih komplikacija, naglasila je
Bakovićeva. Volonteri "Prijateljskog info-centra"
koji u suradnji sa Centrom za građansku saradnju i Domom
zdravlja u Livnu pokušavaju informirati vršnjake o spolnim
bolestima i sličnim temama ističu da mladi ljudi, koji su
nezreli i slabo informirani, sve ranije postaju seksualno
aktivni pri čemu uglavnom ne koriste zaštitu, radi čega su neželjene
trudnoće sve češće. Oni smatraju da akcije poput
informiranja i podjele prezervativa ne podstiču mlade na
seksualnu aktivnost, kao što tvrde u ovdašnjim školama, nego
je njihov cilj edukacija mladih da bi se spriječile neželjene
posljedice. Centar za građansku saradnju iz Livna pokrenuo je
prije godinu dana u suradnji sa Domom zdravlja Savjetovalište
za seksualno i reproduktivno zdravlje mladih, čije su usluge
besplatne i anonimne, ali je odziv veoma slab, iako su mladi
veoma slabo educirani o seksualnom zdravlju, kontracepciji i
spolno prenosivim bolestima.Livno odnedavno ima obnovljeni trg. Mnoštvo kafića uselilo se u prostore oko trga izbacivši prodavače obuće i tekstila. Grad djeluje urbano. Livanjske trebe su se utegle. Rade na naglasku i visokim petama. Sve više se kuži kako su Hrvati u BIH pored Mostara dobili još jedan grad. Pravi grad. Vlasti sada kreću na obnovu fasada u centru. Onaj neboder koji je bio ružni stršljen usred grada odjedanput je ugodan za oko, ozbiljne tvrtke već pitaju kolika je cijena bilboarda na njemu. Neka. I vakat je bio da Livno konačno živne...
Pored konja s Kruga koji su postali planetarno poznati nakon peticije koju je pokrenuo livanjski portal i ovaj fenomen odlično će se uklopiti u kolaž livanjske turističke ponude. Ko zna možda je Slava Jukić zaslužna i za ovaj novi oblik alkoholnog turizma. Priča se da je mit o krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju također njena marketinška ideja. Zna žena pos'o.
13.08.2007. Do priče o stoljetnom prijateljstvu dviju stočarskih
obitelji, Sučića iz Livna i Kanlića iz Malovana u kupreškoj
općini, došli smo sasvim slučajno. Spomenuo ju je Mislav
Sučić, HSS-ov zastupnik u federalnom Parlamentu, a
ona svjedoči o tomu da ni gruba ratna vremena, niti različita
nacionalna pripadnost, ne mogu ubiti povjerenje i poštovanje. Obiteljsko prijateljstvo prošlo je najveću kušnju u ratu, a
danas, 15 godina poslije, još je jače. Naime, Stevan Kanlić
je početkom rata ostavio dvomjesečnog sina Sučićima na čuvanje.
-Te noći, 1992., izbjegao sam iz Livna u Glamoč preko planina. Nisam mogao ponijeti dijete staro svega dva mjeseca, jer sam na leđima već nosio jedno od 4 godine. Bila je kiša. Za dijete koje je ostalo u Livnu znao sam da će biti dobro jer bio sam siguran u svoje susjede, prijatelje, i nisam bio uopće opterećen time jer sam ipak znao kod koga je – priča Stevan Kanlić. U susjedstvu je Stevanov sin imao baku s majčine strane (obitelj Gradina). Danju je boravio kod nje, a prije mraka ga je baka u torbi na leđima prenosila Sučićima, i tako punih sedam mjeseci, priča nam Mislav i dodaje: –Mene je stvarno dirnulo povjerenje prijatelja Kanlića. I nakon toga, kada je dijete otišlo u razmjenu, naši susjedi Gradine ostali su tu, nikomu se nije dogodilo ništa. Devetomjesečni Nenad, koliko mu je bilo kad je razmijenjen, zbog srpskog podrijetla, a hrvatske zaštite ratne 1992., dobio je dva nadimka, kojih se uz šalu prisjećaju i jedini i drugi. Mališan je prirastao srcu svima koji su se oko njega nalazili, toliko ga spominju i u oporuci. Mislavova tetka Marija Sučić, inače nastavnica u mirovini, uz Nenada je poslala pismo, priča nam Stevan i citira njezine riječi: –Dijete je zdravo, hranili smo ga, čuvali, predajemo ga vama, sve najbolje mu želimo, ali i ovo ostavljam u oporuci – kad Marija umre, Nenad je dužan križ ponijeti do groblja. Željka Mihaljević
U pravilu se pripravlja od ovčjeg, ali u zadnje vrijeme i od miješanog mlijeka. Za izradu livanjskog sira uzima se potpuno svježe mlijeko i podsiruje sirilom jačine 1:10.000. Temperatura podsirivanja je 32-33°C, a traje 45-55 minuta. Kad se sirni gruš dovoljno stvrdne, pristupa se njegovoj obradi. Najprije se velikom žlicom okrene gornji sloj, debljine oko 1 cm. Nakon toga sirni gruš se nareže na komade široke 5-8 cm i ostave 3-4 minute radi izdvajanja sirutke. Zatim se sirni gruš drvenom žlicom premješta od sredine prema rubu posude, tako da se usitni do oblika oraha. Potom se sve ostavi 5-10 minuta, kako bi se izdvojilo što više sirutke. Ponovno se sirni gruš usitni do veličine pšeničnoga ili kukuruznog zrna. Tada se gruševina grije na 45-48°C oko 1 sat uz neprestano miješanje i ostavi taložiti. Zatim se prelazi na oblikovanje i tiještenje u limenim kalupima volumena 1,5-2,5 kg. Prije punjenja, kalup se namoči u toplu vodu da se zagrije. U kalup se uloži čista krpa (platneno cjedilo), a u nju sirna gruda. Krpa se mijenja najprije svakih 15 minuta, pa svakih pola sata, a nakon toga svaka 2 sata. Tijekom mijenjanja krpe sir se svaki put okrene na drugu stranu. Tiještenje sira traje 12-24 sata, dok krpa nije suha. Tijekom tiještenja sira kalup se optereti, tako da se na 1 kg sira stavi 5 kg utega. Samo za prva dva okretanja, sir se tiješti vlastitom težinom. Tiještenje se obavlja na temperaturi 15-18°C. Kora sira je nakon tiještenja glatka i elastična. Soljenje livanjskog sira redovito se obavlja u 25-postotnoj salamuri. Za priređivanje salamure uzima se 25 kg soli na 100 litara vode. Oni koji livanjski sir pripravljaju u kućanstvu, pripremit će manju količinu salamure (250 g soli otopiti u 750 g vode). Salamura se prokuha, ohladi, pa tek tada u nju polože sirevi. Sirevi u salamuri leže 2-3 dana. U slanoj otopini sir se svaki dan okrene na drugu stranu, kako bi ravnomjerno upio sol. Nakon salamurenja sir se ocijedi i osuši na zračnom i suhom mjestu. Potom se prenese u prostoriju za zrenje, koje traje 6 tjedana. Temperatura u prostoriji za zrenje je 18-19°C, a relativna vlažnost zraka 80-85 posto. Sirevi se u tijeku zrenja svakodnevno okreću. Pranje zrelih sireva u slanoj vodi obavlja se svakih 1-2 dana. Zreli livanjski sir na prerezu je zlatnožuto boje i ima mali broj pravilnih rupica. Za proizvodnju 1 kg livanjskog sira utroši se 5 litara ovčjega punomasnog mlijeka. Na 10 litara ovčjeg mlijeka dodaje se 2,5 ml tekućega tvorničkog sirila jačine 1:10.000.