|
||||
| Posao traži 2 940 osoba do 30 godina | ||||
03.02.2012 Na kraju 2011. godine na području šest općina
Hercegbosanske županije bila su oko 8 803 nezaposlene osobe, od čega 2
940 ili 33,4 posto životne dobi do 30 godina - podaci su županijskog
Zavoda za zapošljavanje.Radi ublažavanja problema sve većeg broja nezaposlenih mladih prije dva mjeseca u Livnu je otvoren Centar za informiranje, savjetovanje i obuku mladih od 15 do 30 godina, koji mladim ljudima pruža informacije o tržištu rada, mogućnostima studiranja i stipendiranja i obuku iz informatike i stranih jezika. Mladi su pokazali veliku zainteresirani za usluge i aktivnosti Centra, posebno oni koji su tek završili srednju školu ili fakultet, ali i oni koji imaju iskustva u traženju posla ili su već bili zaposleni, pa su se ponovo našli u evidenciji nezaposlenih. Centru za informiranje, savjetovanje i obuku mladih u Livnu, koji u suradnji sa županijskim i federalnim zavodima za zapošljavanje provodi program zapošljavanja mladih i njihovog zadržavanja u BiH, uz financijsku podršku Razvojnog programa UN (UNDP), za dva mjeseca prijavilo se više od 250 mladih. Prema podacima općinskog Zavoda za zapošljavanje, najviše nezaposlenih u Hercegbosanskoj županiji na kraju prošle godine imala je općina Livno - ukupno oko 3 800, od čega 1 480 ili oko 40 posto mladih do 30 godina. Nezavisne |
||||
| Pod minama 103,8 četvornih kilometara | ||||
30.01.2012 Hercegbosanska županija najopterećenija je
posljedicama Domovinskog rata kada su u pitanju zaostale mine.Tako je, prema podacima iz županijskog Centra za civilnu zaštitu, u proteklom razdoblju od četrnaest godina, odnosno od 1998., razminirano nešto malo manje od pet četvornih kilometara, odnosno od te ukupne površine očišćen je jedan i pol kvadratni kilometar, dok je tehnički pregledana površina iznosila oko tri i pol kvadratna kilometra. Kategorije površina Tehnički izviđena površina odnosi se na površinu koja je bila sumnjiva, ali nakon pregleda ona se vodi kao očišćena. Prema riječima Frane Laštre, ravnatelja županijske Uprave za civilnu zaštitu, Bosansko Grahovo još ima 18.76 četvornih kilometara prostora za koji se smatra da je pod minama. Drvar takvog prostora ima na površini od oko 25 četvornih kilometara, Glamoč oko 15 četvornih kilometara, najveću površinu ima Kupres s 29, dok Livno ima oko 12,5, a Tomislavgrad 3.37 četvornih kilometara. Tako se dolazi do brojke koja govori da se pod minama na području županije nalazi ukupno 103,8 četvornih kilometara. “Potrebno je kazati da se ovdje radi u ukupnim površinama sumnjivim na mine, a kada su u pitanju očišćene površine, uglavnom se radi o prvoj i drugoj kategoriji površina, odnosno površine u naseljenim mjestima te na površine gdje se nalaze određeni infrastrukturni objekti, kao što su dalekovodi i škole”, objasnio je Laštro, dodajući kako treća kategorija površina još uvijek nije aktualna za čišćenje. Nedostatak novca Po izlaznoj strategiji do 2019. trebalo bi da se sve površine prve, druge i treće kategorije ili očiste ili obilježe, kako slučajni prolaznici ili izletnici ne bi ušli u minska polja. Laštro ističe kako je teško govoriti o planovima za ovu godinu, zbog nedostatka financijskih sredstava, ali se tijekom protekle godine radilo na razminiranju područja općina Glamoč i Kupres. U Glamoču su radili timovi civilne zaštite, dok su na području Kupresa radili timovi Oružanih snaga. “Velik problem, ne samo na području naše županije, već cijele države jest taj što ovaj proces ide znatno sporo, a vjerojatno jedan od glavnih razloga je nedovoljan pritok sredstava, od kojih većina dolazi od donatora, dok se jedan dio sredstava osigurava iz državnog proračuna”, kazao je Laštro, dodajući kako ni županija, a ni općine iz svojih proračuna ne izdvajaju nikakva novčana sredstva za ovu namjenu. Dnevni list |
||||
| Općinama Livno, Glamoč i Kupres 1.320.000 KM | ||||
|
Općina Livno po ovom osnovu će dobiti 1.000.000 maraka za projekt rekonstrukcije gradskih ulica i izradu projektne dokumentacije za lokalni put Donji Rujani – Sajković, općina Glamoč 180.000 maraka za rekonstrukciju lokalne putne mreže, a općina Kupres 100.000 maraka za rekonstrukciju puta prema Sportsko-rekreacionom centru Čajuša. Odlukom federalne Vlade, a uz suglasnost Ministarstva prometa i veza i Ministarstva financija FBiH, za financiranje projekata putne infrastrukture u općinama ovog entiteta za ovu namjenu iz sredstava GSM licenci izdvojeno je ukupno 27,6 milijuna maraka za 31 projekt. Srna |
||||
| Realizirani svi poticaji poljoprivrednoj proizvodnji planirani u 2011. godini | ||||
25.01.2012 Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Hercegbosanske županije je u 2011. godini realiziralo Program utroška
sredstava tekućih transfera „Poticaj poljoprivrednoj proizvodnji“ koji
je usvojen Odlukom Vlade dana 17. studenog 2011. godine. Sredstva za tu
namjenu raspoređena su na slijedeći način:- 734.235,63 KM za sufinanciranje laboratorijske pretrage kvalitete mlijeka i troškova ishrane muznih grla; - 175.500,00 KM za sufinanciranje troškova zimske ishrane ovaca; - 14.076,00 KM za proizvodnju DTS (nova sjetva) na oranicama; - 35.913,50 KM za sufinanciranje troškova održavanja pčelinjih zajednica; - 40.842,29 KM za sufinanciranje kamate na investicijske kredite na primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Sve potpore koje su bile planirane u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji realizirane su na temelju podnesenih zahtjeva od strane poljoprivrednih proizvođača u Hercegbosanskoj županiji. |
||||
| Često svačiji, katkad nečiji i najčešće ničiji | ||||
|
U opasnosti slabija grla i ždrebad su u sredini, a na periferiji najjači, pa se ni vukovi ni medvjedi ne usuđuju olako napasti krda koja broje i do stotinjak grla Livanjski kraj je od postanka poznat po bistrini svojih rijeka, po ljepoti planina i planinskih visoravni i šuma, po bezbroj planinskih i poljskih vrela, po najvećem kraškom polju u Europi, po najjačoj buri koja začas zarumeni obraze ili zaledi jezerske površine, po najjačem jugu koji trga krovove s kuća, po najbjeljoj magli, najplavljem i najsunčanijem nebu. Presušena pojila Posljednjih tridesetak godina poznat je i po najvećem vještačkom jezeru u Evropi (Buško jezero), te krdima divljih konja. Oni obitavaju po cijelu godinu na prostranoj visoravni Krug planine, na potezu od Borova polja i padina Tušnice na istoku do Korićine na zapadu, te od padina Cincara, Šemešnice i Kozjaka na sjeveru do prvih kuća Zagoričana, Potočana, Begovače, Livna, Zastinja, Kablića i Priluke na jugu, uspješno odolijevajući vrućinama i često presušenim pojilima, kao i velikim snjegovima, divljim zvijerima i pohlepnim ljudima koji ih katkad i ustrijele zbog poboljšanja okusa svojih kobasica, a nerijetko i pregaze vozilima dok zimi ližu sol s asfalta, posebno oko Borove Glave. Za neke Livnjake su divlji, za druge poludivlji, a prema nekima polupitomi. Često svačiji, katkad nečiji i najčešće ničiji. Na prostranoj visoravni neprekidno borave, uglavnom slobodni od ljudi, pasući od proljeća do kasne jeseni i prvih snjegova sočnu planinsku travu, da bi zimi kopali kopitama da dođu do oskudnih suhih i smrzlih stabljika nepokošenih proplanaka i uvala. Prekrasna priroda Katkad se snađu okružujući nezaštićene, ponekad namjerno ostavljene plastove sijena, kako za velikih snjegova ne bi uginuli. Veoma su inteligentni i solidarni. U opasnosti slabija grla i ždrebad su u sredini krda, a na periferiji najjači s predvodnicima na čelu pa se ni vukovi ni medvjedi ne usuđuju olako napasti krda koja broje i do stotinjak grla. Za slučaj da neki član krda bude povrijeđen i nepokretan, uglavnom ga ne napuštaju dok ne ugine, pa i dugo vremena nakon toga kako bi otjerali zvijeri i lešinare koji čekaju svoju šansu za uspješnije preživljavanje. Dok ostali pasu u udolinama i na proplancima, uvijek najmanje jedan od konja stražari na najpogodnijem mjestu, osluškujući i najslabiji šum. U Livanjskim krajolicima, prema mnogima, nema ljepših scena od onih kada u prekrasnoj prirodi satima gledaš razigrane divlje ljepotane, ždrebad kako se hrane ili kad osluškuješ njihov topot na travnatoj i mjestimično kamenitoj visoravni Krug ili, pak, kad se oslikavaju u vodi dok su na pojilu ujutro i u rumena predvečerja, a poseban ugođaj je kad snažnim kopitama, kao bagerima, razgrću planinski snijeg da dođu do oskudne zamrznute travke, koja život znači. Braća Bučo hvatala su ih lasom Livanjski ljepotani s Kruga su divlji ako se ima u vidu način njihovog života u divljini te organizacije krda kojem se ne smije naglo prilaziti jer, ako osjete da su ugroženi, konji mogu biti opasni za nepoželjnog gosta, pa makar se radilo i o čovjeku. Pitomi su po tome što se ipak zna ko su im prethodni gospodari, odnosno iz čijih štala potječu njihovi davni preci. Radi se o poznatim livanjskim stočarskim obiteljima iz Gubera, Komorana, Begovače, Podgrede, Potočana, Zastinja... Bučama, Sitnićima, Sučićima, Mihaljevićima, Tokićima, Šehićima, Burkićima, Milacima, Dalićima... te Kanlićima iz Donjeg Malovana. Posebno su braća Bučo bili izvježbani u prilaženju konjima, kroćenju i hvatanju lasom kao što to rade i kauboji u Americi. Ismet, Izet, Hajro, Smail... za tili čas bi ukrotili svog "divljeg ljepotana", izmorili u konopima i zaprezi do grada i barem privremeno "pripitomili" dok ljepotana ne bi prodali kakvoj vrućoj mušteriji. A.K |
||||
| Češka promidžba Aerokluba Livno | ||||
21.01.2012 Naš prijatelj i prošlogodišnji natjecatelj LGC-a, Petr
Panek poslao nam je članak koji je izašao u češkom zrakoplovnom magazinu
Aero Hobby. Kako je tekst napisan na češkom jeziku nadamo se da vam neće
biti problem pročitati kako je letenje u Livnu prepoznato kao
jedinstveno i zanimljivo.Petr, hvala puno na izvrsnoj promidžbi i nadamo se da se vidimo ponovo u Livnu! Klikom na link možete pročitati članak u pdf formatu. (Aeroklub Livno) |
||||
| Humanitarna pomoć za socijalno ugrožene obitelji | ||||
19.01.2012 Crveni križ općine Livno podijelit će 1,5 tona
humanitarne pomoći socijalno ugroženim obitelji sa područja ove općine,
koja je prikupljena u akciji u prosincu prošle godine.Predsjednik livanjskog Crvenog križa Stjepan Vidović potvrdio je novinarima da će socijalno ugroženim obiteljima biti podijeljena odjeća, obuća, prehrambeni proizvodi i higijenska sredstva. Vidović je rekao da je ova humanitarna pomoć za mnoge došla u pravo vrijeme nakon božićnih i novogodišnjih blagdana kada je potreba za pružanjem pomoći još izraženija. Rekao je da zbog recesije, nemogućnosti zaposlenja ili gubitka posla na vrata Crvenog križa kuca sve više siromašnih i socijalno ugroženih obitelji i pojedinaca koji traže pomoć u hrani, odjeći, obući, ogrjevu, lijekovima i drugim potrepštinama. |
||||
| BiH na struji godišnje gubi milijune maraka! | ||||
17.01.2012 Posebna priča jest Buško jezero, koje se prostire na
teritoriju općina Tomislavgrad i Livno. Projekt su zajednički 1970-ih
godina izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u Hrvatskoj
izgrađena hidroelektrana Orlovac.Upravo ova hidroelektrana za proizvodnju struje koristi vodeni potencijal koji se nalazi u BiH, a za to, prema riječima domaćih stručnjaka, plaća mizernu naknadu. Ta naknada kreće se do tri milijuna maraka, a mnogi stručnjaci iz naše zemlje smatraju kako bi ona morala biti oko 12 milijuna maraka na godišnjoj razini. S obzirom da se radi o enormno visokim iznosima, bilo bi od krucijalne važnosti da se ova pitanja napokon riješe na zadovoljstvo svih uključenih strana. |
||||
| Sve više žalbi radnika zbog mobinga | ||||
13.01.2012 Na području Hercegbosanske županije u prošloj godini
smanjen je broj žalbi građana Kancelariji ombudsmana zbog kršenja
ljudskih prava, ali je sve veći broj žalbi zbog mobinga.Ombudsman za ljudska prava u Terenskoj kancelariji za područje Hercegbosanske županije Dita Maglica rekla je da je mobing veoma česta pojava kod privatnih poslodavaca, a žrtve su podjednako i muškarci i žene. Ona je navela da se radnici zaposleni u privatnom sektoru teško odlučuju da prijave mobing zbog posljedica koje mogu snositi na radnom mjestu, pa Terenska kancelarija ombudsmana u Hercegbosanske županije nema ni jedan otvoren predmet po žalbama radnika za ovu vrstu nasilja. “Radnik koji ima porodicu strahuje da će ostati bez posla ako prijavi poslodavca koji ga zlostavlja na radnom mjestu ili ako podnese tužbu zbog mobinga, a ombudsmani daju punu podršku radnicima koji su žrtve bilo kojeg oblika uznemiravanja, diskriminacije ili pritiska i pozivaju ih da prijave sve takve slučajeve”, rekla je Maglica. Ona je upozorila da poslodavac koji se osvećuje radniku zbog prijave diskriminacije ili zlostavljanja na radnom mjestu čini krivično djelo, a lice koje je prijavilo diskriminaciju ili mobing i zbog toga trpi posljedice, može da pokrene upravni spor zbog viktimizacije ili podigne sudsku tužbu radi zaštite svojih prava i nadoknade eventualne štete. Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH u 2011. godini imala je oko 40 otvorenih predmeta zbog uznemiravanja, diskriminacije ili pritisaka na radnom mjestu, koji se smatraju mobingom, a svi predmeti su u postupku istrage. |
||||
| Novi dijagnostički uređaji | ||||
11.01.2012 U sklopu projekta „Modernizacija bolnica u Federaciji
BiH“,faza II, pokrenutog od strane Federalnog ministarstva zdravstva,
Vlada Hercegbosanske županije nabavila je našoj bolnici dijagnostičku
opremu proizvođača GE Healthcare, ukupne vrijednosti oko 2.120.000 KM:1. MSCT uređaj BrightSpeed 16 2. Mamografski uređaj Performa 3. RTG uređaj Definium 6000 4. Ultrazvučni uređaj Logiq P6 Oprema je isporučena krajem 2010. godine. Ultrazvučni uređaj Logiq P6 je pušten u rad odmah nakon isporuke i koristi se u internističkoj ambulanti (zelena zgrada, prizemlje). MSCT uređaj (višeslojna kompjutorizirana tomografija) BrightSpeed 16 je postavljen i pušten u rad na odjelu za radiologiju i dijagnostiku u srpnju 2011. godine. Za postavljanje i puštanje u rad novog mamografa i RTG uređaja u tijeku je priprema projektne dokumentacije i prostora koji mora zadovoljiti propisane uvjete i mjere zaštite. Puštanje u rad ova dva uređaja je predviđeno za početak 2012 godine. |
||||
| Poziv na milost i praštanje | ||||
08.01.2012 U pravoslavnoj crkvi Uspenija Presvete Bogorodice u
Livnu jučer je liturgiju služio livanjski paroh Željko Đurica, javlja
Srna. U božičinoj čestitki pravoslavnim vjernicima paroh Đurica je
poželio da u sve domove useli više mira, sloge i ljubavi, da ljudi
odbace laž i govore istinu, te da međusobno budu blagi i milostivi
praštajući jedni drugima. Čestitke za pravoslavni Božić vjernicima su uputili županijska Vlada, načelnik Općine Livno Luka Čelan, predsjednik Općinskog vijeća Livna Nijaz Golub, općinski i županijski Crveni križ, županijski Zavod za zdravstveno osiguranje, Osnovna škola "Fra Lovio Karaula" u Livnu, te javna i privatna poduzeća i ustanove. Svečanom božićnom liturgijom dan Kristovog rođenja proslavljen je i u pravoslavnim crkvama u Glamoču, Bosanskom Grahovu, Drvaru i Kupresu. |
||||
| Najavljeno povećanje plaća općinskoj administraciji | ||||
05.01.2012 Načelnik općine Livno Luka Čelan najavio je povećanje
plata zaposlenih u općinskoj administraciji, za što su planirana
sredstva u proračunu za 2012. godinu.Čelan je rekao da se plaće zaposlenih u općinskoj administraciji Livna nisu mijenjale u posljednjih pet godina, te da ni planirano povećanje u ovoj godini “neće biti neko veliko povećanje”. On je naveo da su planirana sredstva za ovu namjenu nešto veća u odnosu na prethodne godine i zbog toga što će u ovoj godini biti formirana općinska služba za kapitalne investicije, u kojoj će biti zaposlena četiri visokostručne osobe. Ova služba će biti formirana kako bi općina Livno mogla aplicirati za sredstva i kandidirati projekte koji se financiraju iz predpristupnih fondova Evropske unije i kako bi na jednom mjestu bili vođeni svi poslovi koji se odnose na realizaciju projekata u oblasti kapitalnih investicija. |
||||